Umirovljeni profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu Stanko Uršić, njegov kolega Ivo Šimunović s Filozofskog fakulteta u Splitu, te fizičar s Instituta Ruđer Bošković koji predaje i na njemačkom Sveučilištu u Erlangenu Mislav Cvitković, poslali su otvoreno pismo prvenstveno ministrici gospodarstva Martini Dalić, a potom i premijeru Plenkoviću te svim članovima hrvatske Vlade i zastupnicima u Saboru.
Radi se o projektu termoelektrane Peruća na Cetini, a trojica vrhunskih i svjetski priznatih stručnjaka kažu kako su pismo odlučili poslati budući da su, kako kažu, izjavom 'dosta mi je više slušati laži o Perući' i nesmotrenom reakcijom u Hrvatskom saboru na činjenice i argumente koje su u javnosti iznijeli o termoelektrani Peruća, de facto optuženi za laž.
Cilj pisma pod nazivom 'Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!' jest, napominju, istinito i točno informiranje svih hrvatskih građana o projektu termoelektrane i svih njezinih posljedica.
Pismo prenosimo u cijelosti:
'Otvoreno pismo ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednici Vlade Martini Dalić
Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!
Poštovana gospođo Dalić,
Izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ optužili ste za laž građansku inicijativu „Ne daj se, Cetino!“ i nas znanstvenike koji argumentima podupiremo građansku inicijativu.
Ako javno tvrdite da su građani i znanstvenici iznijeli „laži o Perući“, minimalna pristojnost, poštenje i odgoj nalažu da odmah navedete što je to u našim argumentima lažno. U protivnom, budući da to nismo čuli ni vidjeli ni nakon dosta vremena, Vašu izjavu treba smatrati bahatim, uličarskim politikantskim izgredom za dezinformiranje naroda.
Prvo, premda je i naša djedovina potopljena jezerom Peruća, nije nam jasno što ste tom usporedbom htjeli reći. Zar, ako je Vaša djedovina potopljena, mi ne smijemo govoriti o trenutnom projektu? Ako je Vaša djedovina potopljena, sad se može uništiti Cetinu? Ako je potapanje rastjeralo nekoliko tisuća ljudi prije 50 godina, sad se može rastjerati i ono malo što je ostalo? Konačno, Vašim jezikom, ista ta Peruća je tada bila „najveća energetska investicija“ – a sami ste izjavili da je bila politički projekt. Prema tome, usporedba s potapanjem Peruće mogla bi biti samo argument protiv termoelektrane Peruća, ali to nije argument ni za ni protiv, nego Vaše skretanje s teme jer ovdje je tema budućnost Cetinskoga kraja i Hrvatske, a ne ni naša ni Vaša djedovina.
Prostorni planeri su ustanovili da hrvatsko priobalje u prosjeku ima oko 25% korisna prostora koji čine zaravnjeni prostori i otvorene riječne i jezerske vode te da je taj ukupni prirodni resurs sve na čemu se gradi razvoj priobalnog prostora – što znači da su vode i prostor ne samo priobalno već i nacionalno bogatstvo koje se kroz nekoliko nerazumljivih valorizacija pretežito političkog karaktera nastojalo obezvrijediti u korist individualnih interesa.
Ako je Vama riječ investicija „sveta krava“, onda Vaš bog nije i naš Bog. Ne bavimo se politikantskim kvaziekonomskim mitologijama, već egzaktnim znanostima i zanima nas samo ozbiljna ekonomija.
Ne zanima nas „investicija“ koja može opstati samo pljačkom građana kroz umjetne, nemoralne, štetne, antiekonomske i antiekološke poticaje. Narod Cetinske krajine – a 17 000 ljudi je potpisalo peticiju protiv termoelektrane Peruća – želi dobre investicije koje donose život, budućnost i napredak.
Investicija za koju se očito i Vi osobno zalažete donosi smrt, raseljavanje, prošlost i nazadak. Zašto?
Termoelektrana Peruća odmah će zaustaviti dva inovativna privatna projekta u Hrvacama, koji se temelje na ekološkoj proizvodnji hrane, a u iduće 3 godine zaposlit će oko 300 ljudi (imena nećemo reklamirati, ali Vi biste ih prvi trebali znati). Ugrozit će i egzistenciju oko 70 obitelji koje žive od raznih oblika avanturističkog turizma na Cetini. Uništit će i budućnost preko 100 OPG-ova u Hrvacima, koji su svi u ekološkoj proizvodnji, od pčelara, preko mljekara do poljoprivrednika. Na temelju toga, pitamo Vas: koji i kakav to razvoj Cetinskom kraju donosi termoelektrana, konkretno?
Termoelektrana donosi uništenje razvojnih investicija koje su sami ljudi u Cetinskom kraju razvili, budući da su od svih vlada RH toliko zaboravljeni da Vi, ministrica gospodarstva, za te investicije očito i ne znate.
Termoelektrana znači uništenje strategijskog rezervoara od 570 milijardi litara pitke vode: ako procijenimo tek 10 lipa po litri, to je potencijano uništenje 57 milijardi kuna godišnje! Sa znanstvenog ekološkog motrišta, vrijednost toga resursa je nemjerljiva i u neposrednoj budućnosti samo može rasti! Samo netko neuk i neodgovoran, istovremeno neobaviješten i zaostao glede razumijevanja smjerova i kriza u ovom vremenu, može zanemariti te činjenice.
Konačno, pitamo Vas: koji je točno od naših argumenata laž?
Je li laž da će termoelektrana ispuštati oko 300 MW topline u jezero i Cetinu? Je li laž osnovni zakon fizike, da toplina ne može nestati i da će se jezero i Cetina nedopustivo zagrijavati, što će u kombinaciji s ispuštanjem najmanje 80 milijuna litara otpadnih voda uzrokovati trajnu i nepopravljivu štetu glede statusa pitke vode i života u rijeci Cetini? Je li laž da bi se u jezero ispuštalo 200 milijardi litara zagrijane vode, u kojoj je život nužno uništen pri dodiru s vrelom stjenkom izmjenjivača topline? Ako je laž, dokažite suprotno matematički, fizički i biološki!
Je li laž da kroz dimnjak u zrak odlazi, prema navodima studije, 621 kg/s ispušnih plinova, među kojima je neizbježno određeni postotak ili neizgorenih ili nanovo nastalih aromatskih i ostalih ugljikovodika i čestica čađe, redovitih nosača kancerogenih tvari? Nije moguće izbjeći da te otpadne tvari dospiju u jezero, što, uz ostalo, nužno znači uništenje jezera kao strategijskog izvora pitke vode!
Je li laž da je prosječna cijena plina u 2016. godini bila 30,1 €/MWh, što znači da bi cijena samo goriva u ovoj termoelektrani bila 52 €/MWh, dok je prosječna cijena električne energije u 2016. godini bila cca. 40 €/MWh?
Je li laž da je u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. „učinkovita kogeneracija“ u sustavu tržišnih premija i poticaja?
Je li laž da bi po navodima studije u toj elektrani bilo formalno 8% kogeneracije, dok točan račun pokazuje 1%? Možete li opovrgnuti točan račun? Je li laž da ni za tih 1%, a kamoli za deklariranih 8% nema potrošača topline u blizini?
Je li laž da je u zapadnoj Europi od 2014. do danas zatvoreno preko 30 ovakvih (kombiniranih kogeneracijskih plinskih) termoelektrana? Je li laž da je uvoz plina ili struje, uvijek i nužno uvoz energije?
Je li laž da je ista tvrtka radila i projekt termoelektrane, i Studiju utjecaja na okoliš? Je li laž da je pedesetpostotni vlasnik tvrtke MCC Ekskluzivne nekretnine, Zoran Burić, suprug Marije Pejčinović-Burić, kako stoji na njenoj imovinskoj kartici?
I konačno, je li laž da Peruća ima 570 milijardi litara pitke vode, i je li laž 15 000 ljudi na internetskoj peticiji i preko 3 000 na papirnatoj peticiji?
Gdje su Vam argumenti? Naši su znanstveni, matematički, fizički, kemijski, biološki, ekološki, energetski i ekonomski, izračunati i izraženi brojčanim vrijednostima. Ako su brojevi lažni, mogu ih pobiti samo istiniti brojevi. Očekujemo barem Vaš pokušaj, da sve iznesene brojeve pobijete „istinitim“ (s referencama!) jer u suprotnom jedina laž koja ostaje Vaša je laž.
A ovom narodu je dosta laži i manipulacija koje su isključivo u interesu pojedinaca, a na njegovo uništenje. Narod Cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar to opet platili i krvlju, jer životni princip ovog naroda je, kako možete pročitati na vratima najuglednijeg zrinsko-frankopanskog grada: „Navik on živi ki zgine pošteno“. To bi trebao znati svatko tko pokušava zastrašiti narod galamom i dezinformacijama.
Prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Ivo Šimunović, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Mislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnberg i Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu'.