U Varaždinskoj županiji otvaraju prvi centar za strane radnike: ‘Bez toga ne možemo funkcionirati‘

Varaždinska županija jedna je od prvih, ako ne prva, koja priprema program integracije stranih radnika. U županiji ima oko 4500 tvrtki, 3300 obrta, 8000 OPG-ova i više od 68.000 zaposlenih. Podaci županijskog Zavoda za zapošljavanje govore o potrebi za 10.000 radnika, a već sada 10 posto radne snage čine stranci.

- Uvidjevši da broj stranih radnika na području Varaždinske županije iz dana u dan raste, smatrali smo nužnim otvoriti tu temu. O tome smo raspravljali još 2021., kad je u županiji bilo oko 2400 stranih radnika. Danas imamo 4000 radnika s dozvolom za boravak i rad. Najviše državljana trećih zemalja, dakle onih izvan Europske unije, dolazi iz BiH, a slijede radnici iz Nepala, Srbije, Filipina, Indije i Sjeverne Makedonije - kaže varaždinski župan Anđelko Stričak uz napomenu da bez stranih radnika gospodarstvo Varaždinske županije, treće po snazi u Hrvatskoj, ne bi moglo funkcionirati.

Jezik najvažniji

- Gleda li se samo djelatnost graditeljstva, svako četvrto ili peto gradilište bilo bi bez njih poluprazno ili prazno - nastavlja župan svjestan da bez uvoza radne snage gospodarstvo ne može opstati, kao i da je nužno stvoriti mehanizme za integraciju došljaka da bi zajednica mogla funkcionirati. Zato je u siječnju osnovao radnu skupinu koja priprema Program njihove integracije.

- Učenje hrvatskog jezika osnova je za integraciju. Kad svladaju jezik, svladali su kulturu i običaje, što im je potrebno za život u Hrvatskoj - kaže Joso Vuksan, vlasnik agencije Aurum Consulting, koji je među prvima u Hrvatskoj počeo uvoziti radnu snagu. Dovodi radnike iz Nepala, a vrijeme potrebno za ishođenje radne dozvole i vize koristi da bi ih se pripremilo za dolazak i da bi naučili osnove hrvatskog jezika.

- Moji radnici dolaze sa 100 do 150 riječi hrvatskog. Dva puta tjedno po dva sata imaju tečaj hrvatskog, a jednom na tjedan se povežemo s njima videolinkom kako bismo kontrolirali koliko su svladali jezik, imaju li osnovno znanje hrvatskog, mogu li reći ‘dobar dan‘, ‘poštovanje‘, ‘kako ste‘, ‘možete li mi pomoći‘... Uče osnove da bi mogli funkcionirati kad dođu u Hrvatsku - kaže Vuksan koji je član radne skupine za Program integracije.

Prema njemu, pozitivna iskustva trebalo bi preuzeti od Njemačke koja ima sustav integracije osmišljen od predškolske dobi, osnovne i srednjih škola. Osim obrazovanjem, sustav integracije provodi se putem sporta, ulaže se u spajanje obitelji, vodi računa i o ljudima treće životne dobi koji su došli u Njemačku. U sustav su, kaže, uključene nevladine udruge, uredi za integracije te uredi na nivou lokalne samouprave.

Mogućnost kredita

Rješenje za učenje jezika mogle bi ponuditi srednje škole, njih 13 u županiji. Ravnateljica Srednje škole Ivanec, Lidija Kozina, kaže da njezina škola ima program za obrazovanje odraslih i moguće je organizirati učenje jezika za strane radnike. Prošle se godine njezina škola javila na natječaj Varaždinske županije o projektima građanskog odgoja i obrazovanja.

Postoji svijest o potrebi spajanja obitelji, kao i da se strani radnici trajno naseljavanju pa je s radne skupine upućen prijedlog da banke razmotre mogućnost kreditiranja stranih radnika za potencijalnu kupnju nekretnina...

- Ljudi trebaju znati da je trenutačni gospodarski rast ostvaren zahvaljujući strancima. Strani radnici koji dolaze u Hrvatsku su dobili radne dozvole i vize, svi moraju biti prijavljeni i za njih se moraju plaćati doprinosi. Oni jednako kao vi i ja uplaćuju u državni proračun. Oni pune naš mirovinski sustav i jednoga će dana i oni ostvariti pravo na mirovinu. Plaćaju zdravstveno osiguranje i pridonose financijskoj stabilnosti države - zaključio je Vuksan.