Odluka premijera Zorana Milanovića da fiksira tečaj franka za otplate kredita na godinu dana, osim hrvatskim bankama, čini se da je najviše zasmetala susjednoj Austriji koja slučaj želi dići na europsku razinu. Hrvatski način rješavanja problema sa švicarskim frankom, upravo na zahtjev Austrije, tako će se naći na dnevnom redu Odbora EU za ekonomiju i financije (EFC), tijela koje koordinira politike članica i priprema odluke za višu razinu, Ecofin.
Prva stepenica
Ako EFC ocijeni potrebnim, svoje će mišljenje proslijediti Ecofinu koje se sastaje jednom mjesečno, a u njemu sjede ministri financija i ekonomije 28 zemalja Unije. A to ovisi i o tome koliko će uspješno hrvatski predstavnici u Odboru za ekonomiju i financije braniti svoju odluku. Ministar financija Boris Lalovac ne očekuje da će slučaj doći do razine ministara niti da će ‘alarm’ iz Austrije imati neke posljedice za Hrvatsku.
- Neformalno su mi iz Komisije rekli da je to naše interno pitanje. Ne očekujem probleme jer je Vlada u ovakvoj situaciji morala pomoći građanima - rekao je Lalovac. Prema dostupnim informacijama, proteklih su se dana za detalje kontroverzne odluku hrvatske Vlade interesirale i druge zemlje EU, ali one imaju više razumijevanja za hrvatske političke i socijalne prilike.
Primjer Mađarske
Sudeći po slučaju Mađarske koja je svoje radikalne mjere provela unatoč protivljenju s različitih europskih instanci, uključujući i najave Austrije da će je tužiti Europskom sudu pravde, ni u slučaju Hrvatske ne treba očekivati veći domet mogućih prigovora iz EU. Jer dobro je poznato da su odobravanje kredita u francima uglavnom forsirale austrijske banke, koristeći to kao alat u osvajanju tržišta istočne Europe, pa druge zemlje nisu tako zainteresirane za problem.
Problem je jedino što tim zakonom, s aspekta investitora, Hrvatska samo učvršćuje svoj status pravno nesigurne i nepredvidive zemlje u kojoj baš nije preporučljivo poslovati. U slučaju Hrvatske to je ipak veći problem nego kod Mađarske koja se itekako može pohvaliti razinom investicija, stranih i domaćih.
Pitanje za sud?
Ostaje još vidjeti što će učiniti domaće banke, hoće li potražiti pravdu na sudu, kao što su najavile. O tome će odlučivati svaka banka pojedinačno, a one ne dvoje da bi presuda išla u njihovu korist.
U tom slučaju, procijenjeni trošak donošenja zakona od oko 400 milijuna kuna ne bi platite same banke, već porezni obveznici, što bi za Vladu bio neugodan udarac.
No, stječe se dojam da su banke ipak spremne progutati ovu kaznu ako radna skupina, u kojoj su predstavnici banaka, HNB-a i nekoliko ministarstava, iznjedri prihvatljivo dugoročno rješenje za dužnike u švicarskim francima. A ono podrazumijeva individualan pristup svakom dužniku, ovisno o njegovu imovinskom stanju. U sljedećim tjednima trebalo bi biti jasno jesu li uopće moguća kompromisna rješenja, k tome dovoljno čvrsta da izdrže test vremena.
EU ministri dobit će mišljenje Odbora
O pitanju franka na razini EU moglo bi se raspravljati u okviru promicanja koordinacije između država članica u Ekonomskom i financijskom odboru Europske unije. To je posebno tijelo koja, na zahtjev Vijeća ili Europske komisije, daje mišljenja te pomaže u pripremnim radnjama uoči sastanaka ministara ekonomije i financija. Upravo su financijska i ekonomska situacija u pojedinim državama članicama, kretanja tečaja valuta, financijsko tržište, koordinacija fiskalne politike teme kojima se bavi ovaj odbor u kojemu sudjeluju visoki dužnosnici država članica, njihovih središnjih banaka, Europske središnje banke i Europske komisije. ( A. P.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....