Srbija počinje pregovore: 'Ovo je povijesni trenutak, došli smo do kraja teškog početka'

BEOGRAD - U Bruxellesu će u utorak 21. siječnja prvom međuvladinom konferencijom Srbije i Europske unije (EU) formalno započeti pristupni pregovori o članstvu Srbije u Uniji, a u ovaj proces Beograd ulazi s optimizmom da bi do statusa punopravne članice EU Srbija mogla doći 2020. godine.

Srbijansko izaslanstvo na prvoj međuvladinoj konferenciji predvodit će premijer Ivica Dačić i vicepremijer Aleksandar Vučić, a kako je protokolom predviđeno, dvije će strane razmijeniti pregovaračke pozicije i time ispuniti formalne uvjete za početak pregovora.

Srbijanski premijer u ponedjeljak je, uoči odlaska u Bruxelles, istaknuo da je početak pregovora "po mnogo čemu povijesni trenutak" i kako treba biti svjestan da "pregovori s EU ne počinju zato što je Srbija napravila frapantne reforme, već upravo zbog napretka u odnosima s Prištinom".

"Izaslanstvo Srbije ide danas u Bruxelles i sutra je za nas povijesni dan jer ćemo prvi put moći kazati da će se nešto dogoditi, a ne samo to najavljivati. Uspjeli smo doći do jednog kraja teškog početka, izboriti se za taj datum početka pregovora", istaknuo je Dačić gostujući u ponedjeljak ujutro u programu B92 i najavio da će vlada u utorak predstaviti uvodnu izjavu, dokument koji sadrži stajalište Srbije o pregovaračkom okviru i njezin pogled na cjelokupni tijek pregovora.

"Trebamo biti svjesni da ne živimo u idealnom svijetu već u onom u kojem su pravila nametnuta, a ako išta zapne oko odnosa s Kosovom, zapet će i pregovori", upozorio je Dačić.

Prvi potpredsjednik vlade Vučić istaknuo je kao cilj Srbije sav posao u vezi s pristupanjem EU završiti do 2018. godine, kako bi 2020. Srbija mogla postati punopravnom članicom Unije. "Naš cilj je da sve što je do nas završimo do 2018., a onda nije više na nama hoćemo li u EU biti primljeni 2020.", rekao je u ponedjeljak Vučić novinarima uoči današnje sjednice vlade koja će, kako je istaknuo, morati usaglasiti neka pitanja u vezi s pregovaračkim okvirom Srbije kako bi jednoglasno izišla pred partnere u Bruxellesu, a prije svih o poglavlju 35 i Kosovu.

U predvečerje za Srbiju povijesnog datuma početka pregovora, ozračje u srbijanskoj javnosti takvo je da nema znakova euforije, ali mediji nastoje ukazati na ključne točke i izazove za beogradski pregovarački tim na kojima će se temeljiti pregovori, poglavito na razvoj domaćeg zakonodstva i njegovo usklađivanje sa zakonodavstvom EU te na neophodno daljnje unaprjeđenje odnosa s Prištinom i zemljama regije.

Srbija će, kako se navodi, idućih godina morati u svoje zakonodavstvo u potpunosti ugraditi zajedničku europsku pravnu stečevinu koja je narasla na oko 100.000 stranica, što je ocijenjeno kao "ogroman posao, ali i prilika da se društvo uredi prema EU standardima".

Šefica pregovaračkog tima Tanja Miščević najavila je uoči odlaska u Bruxelles da će uskoro biti poznat i uži sastav pregovarača te da će 2014. godina biti složena, jer osim screeninga slijedi i ocjena Europske komisije o dostignutom stupnju reformi te moguće otvaranje nekih poglavlja.

Istodobno, mediji naglašavaju da će Srbija započeti pregovore nekim od najtežih poglavlja - 23 i 24, koja se odnose na temeljna prava, pravosudne reforme, vladavinu prava i sigurnost jer je, nakon loših iskustava s Rumunjskom i Bugarskom, EU 2011. godine usvojila nov pristup proširenju koji podrazumijeva da se poglavlja 23 i 24 otvaraju na početku pregovora, a zatvaraju na kraju.

"Otvaranje pregovora i sve ono što budemo uradili u tom području, morat ćemo na kraju i dokazati - ne na riječ, nego dokazati da u Srbiji postoji vladavina prava", izjavila je Miščević za Radio Beograd i naglasila da će vlada objaviti i pregovarački okvir i uvodnu izjavu s međuvladine konferencije jer je važno da ti dokumenti budu javni.

Na otvaranju pregovora o članstvu Srbija-EU srbijanskom će izaslanstvu biti uručeni ključni dokumenti EU za pregovore u kojima se naglašava da je "Srbija dostigla nužan stupanj usuglašenosti s mjerilima za članstvo", ali i da se ta usuglašnost odnosi i na "ključan prioritet poduzetih koraka za vidljivo i trajno poboljšanje odnosa s Kosovom", istaknuli su beogradski mediji.

Već ranije europski dužnosnici kazali su da će primjena briselskog sporazuma s Kosovom biti praćena kroz poglavlje 35 koje će, u slučaju Srbije, biti otvoreno od početka do kraja pregovora. Poglavlje 35 uključuje pitanja koja se pojavljuju tijekom pregovora, a nisu pokrivena drugim pregovaračkim poglavljem i rješava se na kraju pregovaračkog procesa, a Europska komisija je odlučila u njega smjestiti pitanje odnosa Srbije prema Kosovu.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine bit će, nesumnjivo, najveći politički izazov u tom procesu i, premda Pregovarački okvir EU za Srbiju još nije postao javan, po onome što su neslužbeno doznali beogradski mediji, proces normalizacije bi na kraju morao biti okrunjen "pravno-obvezujućim dokumentom". Srbijanski državni vrh je više puta naglašavao da je crvena crta preko koje se neće ići priznanje neovisnosti Kosova, a prema neslužbenim informacijama iz Bruxellesa pregovori neće ni podrazumijevati obvezu Srbije na priznanje kosovske neovisnosti.

Važnost Kosova u pregovorima s EU je simbolički naglašena i kalendarom pregovora, budući da će prvi screening ove godine biti posvećen upravo poglavlju 35 i održat će se samo dan nakon prve međuvladine konferencije, najavljeno je u Beogradu.

"Naš kalendar, koliko god on bio pun entuzijazma da što prije krenemo (s otvaranjem poglavlja), ograničen je kalendarom EU", istaknula je ranije šefica pregovaračkog tima.

Srbiju ove godine, tijekom grčkog i talijanskog predsjedanja Unijom, očekuje oko 50 screeninga, dok bi svi screeninzi, prema planu pregovora, trebali biti završeni u ožujku 2015. godine.

Nedoumice i dalje izaziva pitanje koliko će stajati proces pristupanja EU, a po tvrdnjama upućenih, to je u ovom trenutku nepoznanica i za srbijansku vladu, ali je najavljeno da će procjena troška biti napravljena ove godine. Na drugoj strani, euroskeptici nastoje uvjeriti javnost da će Srbija tijekom pregovora biti na gubitku.

Jedno od kontroverznih pitanja koje se provlači u srbijanskim medijima je i sigurnosna integracija. Premda briselski dužnosnici dosad nisu isticali obvezu ulaska u NATO kao preduvjet za članstvo u EU, protivnici eurointegracija tvrde kako će to biti argument kojim će se na Srbiju utjecati tijekom pregovora.

U iščekivanju službenog početka pregovora, optimizam Beograda temelji se na čvrstoj riješenosti da, unatoč "zastrašujućem obujmu posla" koji čeka administraciju i cjelokupno društvo u procesu usklađivanja s europskim standardima, Srbija bude prva zemlja zapadnog Balkana koja će nakon Hrvatske postati punopravnom članicom EU, a kao godina prijema spominje se 2020. Po dosadašnjim ocjenama iz sjedišta EU, to je za Srbiju "ambiciozno, ali ne i neostvarivo".

Srbija je svoj put ka EU formalno započela 10. rujna 2007. kad je s Europskom komisijom zaključila pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je zajedno s Prijelaznim trgovinskim sporazumom potpisan 29. travnja 2008.

U sklopu eurointegracijskog procesa Bruxelles je od 19. prosinca 2009. odlučio liberalizirati vizni režim sa Srbijom i omogućiti njenim građanima putovanja bez viza u sve zemlje članice EU, osim Velike Britanije i Irske, koje nisu u sklopu šengenske zone.

Puna primjena Prijelaznog trgovinskog sporazuma između Srbije i EU počela je 1. veljače 2010., a 25. listopada te godine Vijeće ministara vanjskih poslova EU proslijedilo je Europskoj komisiji kandidaturu Srbije za članstvo u EU, da bi 19. siječnja 2011. Europski parlament, sa 612 glasova za i 38 protiv, ratificirao SSP Srbije i EU.

Nakon 12. listopada 2011., kada je Srbija dobila preporuku Europske komisije za status kandidata za članstvo u EU, uz napomenu da konkretan datum otpočinjanja pregovora ovisi o napretku u dijalogu Beograda i Prištine, ključni datum bio je 19. travnja 2013. kad je postignut briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Na sastanku šefova država i vlada EU 28. lipnja 2013. odlučeno je da se Srbiji za početak pristupnih pregovora odredi siječanj 2014. godine.

Ministri vanjskih poslova EU usvojili su 17. prosinca prošle godine pregovarački okvir za Srbiju i zaključili da Srbija definitivno pregovore počinje u siječnju, a europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele tad je obznanio kako Grčka, kao predsjedavajuća, planira da prva međuvladina konferencija EU i Srbije bude održana 21. siječnja 2014. godine.

Kako se doznaje iz europskih izvora, službenom početku pregovora o članstvu Srbije u EU prisustvovat će i ministri vanjskih poslova Hrvatske i Austrije te ministri za europske integracije Slovačke i Mađarske, koji time žele ukazati na važnost otpočinjanja ovog procesa.