OPERACIJA 'WASHDOWN'

Splićani u strahu: Hoće li nas NATO otrovati uranom?

 Joško Ponoš/CROPIX

Hrvatsko Ministarstvo obrane prošlog je tjedna odobrilo uplovljavanje američkih amfibijskih brodova u splitsku Sjevernu luku za provođenje logističke operacije “washdown”, te je objasnilo da je zapravo riječ o “logističkoj operaciji pri kojoj se korištena oprema i sredstva koju brod nosi iskrcavaju na obalu i čiste, prepakiraju i ponovno ukrcavaju na brod”, piše Slobodna Dalmacija .

Drugim riječima, amfibijski bi se brodovi američke ratne mornarice na povratku iz Perzijskog zaljeva prema američkoj obali zaustavili na nekoliko dana u splitskoj luci, gdje bi oprali svu opremu koju prevoze, od tenkova, helikoptera, protuoklopnih vozila i oružja.

Zarada ide Železnjaku?

Sastanak na kojemu se prvi put razgovaralo o ovoj mogućnosti održan je 27. srpnja u Lučkoj upravi Split, gdje su se, iza zatvorenih vrata, susreli predstavnici SAD-a, predvođeni američkim vojnim izaslanikom pri veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj, s osobama iz hrvatske vlasti, među kojima su bili odgovorni iz ministarstava obrane, vanjskih poslova i poljoprivrede.

Inače, većinski vlasnik tvrtke Luka d.d., koja ima koncesiju u Sjevernoj luci, jest ruski poduzetnik Dmitrij Železnjak, pa bi teret akcije mogao biti raspoređen u skladu s geopolitičkom važnošću: u Ameriku bi išli čisti brodovi, u Rusiju čista zarada, a ovdje bi ostalo prljavo more.

Darko Smolić, pomoćnik direktora Luke, smatra da nema bojazni za takav rasplet. Kao prvo, ističe on, sastanak s Amerikancima bio je tek preliminaran, te još ništa nije dogovoreno. Na upit zašto je onda MORH dao odobrenje za uplovljavanje brodova u splitsku luku, Smolić kaže da je vjerojatno riječ o stvaranju preduvjeta za posao s Amerikancima.

“Naši sugovornici iz SAD-a došli su samo vidjeti kakvi su kapaciteti Luke, još uvijek nismo dobili nikakav odgovor od njih”, kaže Smolić, kojega smo pitali i je li točno da bi zarada po opranom brodu s dekontaminiranim vozilima bila 70 tisuća dolara. On, međutim, kaže, da još uopće nisu došli do razgovora o novcu, ali su ipak utvrdili da bi se brodovi prali “tri puta u 18 mjeseci”.

Smolić ističe i da su sastanku nazočili predstavnici Uprave za gospodarenje vodama, koja bi u slučaju realizacije akcije vodila računa o tome da se more ne zagadi. Jure Šundov, dogradonačelnik Splita, izjavio je da “Grad Split s tim nema apsolutno ništa”. “Nije mi jasno na temelju čega je donesena ta odluka, a ne znam ni je li MORH uopće nadležan za takva pitanja.





Gradska uprava nije dobila nikakav službeni zahtjev ili obavijest, a dolazak ratnih brodova mogao bi ugroziti naš akvatorij i Grad se nije smjelo zaobići”, rezolutan je Šundov. O čišćenju brodova ništa ne znaju ni u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Župan Ante Sanader rekao nam je da s njim nitko nije kontaktirao, ali i da je Sjeverna luka u nadležnosti Lučke uprave.

Operacija pranja tereta, žargonskog naziva “washdown”, nije ništa drugo nego dekontaminacija bojnih sredstva koja su korištena u područjima borbenih djelovanja američke vojske. Riječ je o čitavom nizu arsenala, od tenkova, oklopnih vozila do artiljerije i helikoptera, koji se vodom ili kemikalijama peru i dezinficiraju od različitih vrsta nečistoća.

Riječ je o nečistoćama koje uzrokuje prašina, motorno ulje, te maziva i konzervansi koji se koriste u zaštiti opreme, poput površine i mehanizama tenkova, transportera ili topništva od utjecaja pijeska i sunca.

Pancirne granate

Za prostor Sjeverne luke rizični mogu biti spomenuti pijesak i konzervansi. Naime, poznato je da američko topništvo, kao i borbeno zrakoplovstvo, koristi pancirne granate s osiromašenim uranom zbog njegovih osobina u probijanju oklopa i armiranog betona. Nakon sudara s metom, glava projektila rasprši se u fine radioaktivne čestice uranova oksida.

Odnosno, osiromašeni uran eksplodira u mikroskopske fragmente koji plove kroz zrak kao kancerogena prašina, koju vjetar potom desetljećima raznosi. Oplate vozila i helikopteri koji prođu kroz kontaminirana područja prime na sebe ovu kancerogenu česticu koja se zadržava u zraku i u tlu.

Ovisno o meteorološkim uvjetima, te se čestice mogu širiti do 40 kilometara od zone djelovanja američkih snaga. Slično je i s konzervansima, od kojih pojedine vrste također imaju kancerogena svojstva. Za sada nije poznato postoji li analiza rizika od kontaminacije prostora Sjeverne luke koja može nastati pranjem vojne opreme, koja se na tlo SAD-a mora vratiti potpuno čista i sigurna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 05:12