Skladišta plina u RH popunjena 76 posto, izračunali smo za koliko dana nam je to dovoljno

Nakon što smo jučer objavili optimističnu analizu o tome kako članice EU mogu biti zadovoljne jer ih većina realizira planove punjenja skladišta plina puno prije zacrtanih rokova, javio nam se čitatelj koji prati naše članke i koji nas je upozorio kako je kriterij temeljem kojeg institucije EU, pa stoga i mediji, donose zaključke o budućoj energetskoj sigurnosti pomalo apsurdan te da u osnovi ne znači - ništa. Naime, veliki poslovni mediji ovih dana objavili su podatke o stanju popunjenosti skladišta plina na razini EU i nekoliko probranih članica te je jedinstveni zaključak kako je dobro da su na razini EU skladišta plina približavaju razini popunjenosti od 80 posto, a što je planirano tek za dva mjeseca. Međutim, kriterij dizanja popunjenosti skladišta plina na 80, pa kasnije i na 90 posto, u osnovi ne otkriva ništa naročito jer pojedine države imaju vrlo različite veličine skladišnih kapaciteta, ali i vrlo različite ukupne razine potrošnje plina, kao i potpuno drugačije dinamike tržišta.

Stoga je energetsku sigurnost pojedinih članica EU uputnije ocjenjivati malo sofisticiranijim kriterijima od puke popunjenosti skladišta. Primjerice, može se gledati omjer stanja na skladištu i ukupne potrošnje. Isto tako, može se napraviti procjena za koliko je dana prosječne dnevne potrošnje dovoljna količina plina koja se nalazi u nacionalnim plinskim skladištima, što možda najbolje odgovara na pitanje kolika je sigurnost opskrbe plinom u pojedinoj državi ili na razini EU. Ako se tako postave stvari, EU je jako daleko od energetske bezbrižnosti, a Hrvatska je među najlošijima u toj EU. Pojasnimo tu tezu.

Javno zapomaganje Orbana

Primjerice, veliki svjetski poslovni mediji kao pozitivan primjer ovih dana istakli su Poljsku s popunjenošću plinskih skladišta od čak 99 posto, ali popunjenost tih skladišta Poljacima osigurava samo 14 posto godišnje potrošnje. To su 53 sigurna dana opskrbe plinom iz skladišta, ako se računa prosječna dnevna potrošnja plina temeljem podataka o potrošnji iz 2020. godine. To pak znači kako je Poljska bez obzira na stanje popunjenosti skladišta plina na razini EU stoji poprilično loše jer je prosjek EU 78 dana prosječne opskrbe plinom temeljem trenutačne popunjenosti skladišta.

EU inače ima nešto više od 80 posto popunjenosti skladišta plina, što su mediji, političari, donosioci odluka pa čak i pojedini ‘stručnjaci‘ proglasili kao jako dobru vijest. Ne ulazeći u ispravnost takve interpretacije treba primijetiti kako jedna Mađarska ima u odnosu na EU vrlo nisku popunjenost skladišta plina (samo 62 posto), ali s tom popunjenošću može osigurati 35 posto ukupne godišnje potrošnje ili baš lijepih 133 dana prosječne dnevne potrošnje. Dakle, bez obzira što se na razini EU pretežito kao znak sigurnosti gleda stopa popunjenosti skladišta, Mađarska je, kad govorimo o broju dana osigurane potrošnje plina iz skladišta, jedna je od najsigurnijih zemalja u EU, pa uopće nije jasno zašto mađarski autokrat, Viktor Orban, javno zapomaže kako je mađarska energetska sigurnost tobože ugrožena, i to zbog toga što je sada nešto izloženija pravcima dobave preko hrvatskog teritorija. Radi se o krajnje čudnoj i prijetvornoj politici autokrata iz susjedne države, čija nacionalna naftna kompanija kontrolira hrvatsku naftnu kompaniju - Inu - te ima zakupljene kapacitete kako kod Janafa, tako i u hrvatskom LNG-u.

Hrvatska dvostruko lošija od prosjeka EU

I dok perfidni mađarski autokrat javno zapomaže zbog tobože ugrožene mađarske energetske sigurnosti te pri tome održava dobre odnose s Putinom, treba postaviti pitanje kako zapravo stoji Hrvatska po pitanju sigurne opskrbe plinom. Iako hrvatski visokopozicionirani dužnosnici emitiraju umirujuće i pretežito optimistične poruke, to što Hrvatska trenutačno ima popunjenost skladišta plina od 76,3 posto, što je blizu prosjeka EU, nažalost, ne znači da je stanje dobro tj. da Hrvatska može spavati miran san ove zime. Naime, ta popunjenost skladišta plina od 76,3 posto osigurava samo 40 dana prosječne godišnje potrošnje plina ili niti mjesec i pol. Prema tom kriteriju Hrvatska je jedna od 5 najugroženijih članica EU te je dvostruko lošija od prosjeka EU kad govorimo o osiguranom danima prosječne potrošnje plinom iz skladišta. Drugim riječima, objektivno gledano plinska opskrba prema kriteriju osiguranog broja dana opskrbe je oko 3,3 puta niža u Hrvatskoj nego u Mađarskoj, što, ponovimo, dodatno govori o opscenosti žalopojki Viktora Orbana, koje očigledno služe za prikrivanje pravog stanja nacionalne sigurnosti tj. za - mućenje vode.

S obzirom da je RH zemlja u kojoj se može dogoditi da netko iz četvrtog direktorskog ešalona organizira pljačku plina u Ini tešku stotine milijuna kuna, nezabrinutost donosioca odluka oko energetske sigurnosti tijekom zime pred nama vrlo je zabrinjavajuća. Njima se doista može dogoditi da uopće unaprijed ne primijete kako nećemo imati dovoljno plina za zimu 2022./2023. jer imamo visoki udio popunjenosti skladišta. Ponovimo; taj artificijelni kriterij popunjenosti skladišta ne govori baš ništa, a autokrat Viktor Orban, izgleda, bolje razumije na što treba paziti kod zaštite nacionalnih interesa, nego hrvatski donosioci odluka.

Ispod je tablica koju smo izradili prema podacima https://agsi.gie.eu/, a u kojoj su države sortirane prema broju dana prosječne potrošnje plina koju mogu osigurati iz skladišta

Prosječna potrošnja plina

Naravno, energetska sigurnost vrlo je složeno pitanje te ne može isključivo ovisiti niti o jednostavnom kriteriju broja dana osigurane potrošnje iz plinskih skladišta, ali taj podatak više govori nego postotak popunjenosti plinskih skladišta. Energetska sigurnost nacije ovisi, prije svega, o ukupnom miksu različitih izvora energije tijekom godine, vremenskim prilikama, ekonomskim aktivnostima ali i financijskoj moći dobave. Tu su, naravno, bitni i logistički faktori, infrastruktura te partnerski odnosi ne samo s kompanijama i državama dobavljačima, nego i s drugim članicama koje su spremne na europsku energetsku solidarnost.

Ukratko, u Hrvatskoj smo objavili desetke članaka u kojoj smo upozorili na visoku razinu energetske ovisnosti Njemačke o ruskom plinu, ali Nijemci u ovome trenutku stanjem na skladištima mogu osigurati prosječnu potrošnju plina dvostruko veći broj dana nego RH. Bez obzira na to Nijemci najavljuju da će biti loše; racionalizaciju potrošnje, odricanja te daljnja poskupljenja, dok hrvatski ministri još pokušavaju shvatiti kako im je netko iz Ine zdipio nekoliko stotina milijuna. Zima bi mogla biti zanimljiva, pogotovo ako će biti hladna.

Treba li se Hrvatska ugledati na grupu srednjoeuropskih članica čiji dužnosnici neprestance upozoravaju na moguće energetske probleme, ali u skladištima imaju plina za četiri ili više mjeseca?