ZAGREB - Kada bi mogao izabrati neku “šokovitu” promjenu koja bi Hrvatskoj dobro došla, za Borislava Škegru, privatnog poduzetnika i savjetnika premijerke Jadranke Kosor, to bi bila izmjena izbornog zakona.
Svrha tih izmjena bila bi da političari doista govore ono što misle poduzeti te da se omogući vladajućoj stranci da doista vlada.
Konflikti velikih stranaka
- Treba se otresti manjih klijentelističkih skupina koje blokiraju svaku vladu. Sada je svaka manja stranka u koaliciji zadužena za neko područje, a vodeća je stranka predmet efektivne ucjene - rekao je Škegro na jučerašnjoj konferenciji “Novi model rasta hrvatskog gospodarstva” koju su organizirali časopis Banka i Poslovni dnevnik.
Premda izmjena samog zakona nije realna opcija godinu dana prije izbora, ideja je jasna. Političke stranke, ističe Škegro, trebale bi educirati svoje biračko tijelo i reći mu koje će se reforme morati provesti, a ne utrkivati se s nerealnim obećanjima.
- Da bi se dobila politička legitimacija, reforme treba objašnjavati prije izbora. Sve velike stranke moraju u svojim programima razriješiti moguće konflikte i relacije, od plaća i mirovina pa do subvencija brodogradnji i poljoprivredi - tumači Škegro.
Znamo što treba raditi
Problem je u tome, napominje, što je naša politička scena jako fragmentirana pa je jedna stranka odgovorna za seljake, druga za radnike, treća za jednu regiju, a četvrtka za drugu. Zato su neizbježne koalicijske vlade, a one znače cijeli niz kompromisa i pokušaj da se svima udovolji, što je nemoguće.
Samo tehničko rješenje promjene izbornog zakona je pitanje o kojem bi više mogli reći politolozi, ali Škegro napominje da su druge zemlje taj problem rješavale, primjerice, podizanjem izbornog praga, drukčijim definiranjem izbornih jedinica ili većinskog sustava.
Premda se mnogo priča o novom modelu rasta, čini se da nema nepoznanica u vezi s tim što treba činiti. Kako ističe Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke, postoji visoka razina suglasnosti o tome što treba činiti da bi se postigao rast te podsjeća na važnost smanjenja troškova inputa koji se odnose na proizvodnju, nužnost povećanja privatnih investicija, produktivnost i inovacije...
Vlada je odgovorna
- Hrvatskoj je potreban efikasniji socijalni dijalog - rekla je Madžarević Šujster. S njom se slaže i ekonomist Željko Lovrinčević, drugi premijerkin savjetnik. Ističe da je potraga za suglasjem uzaludan posao.
- Odgovornost je na Vladi, ali svoj doprinos moraju dati i poslodavci i sindikati - kaže Lovrinčevič. Kada je riječ o “malim strankama”, također ističe da “puno koštaju, a malo kontribuiraju”.
Državne investicije su prošlost, trebamo šok
- Investicijama država može osigurati rast u sedam kvartala, ali potom slijedi pad da bi nakon 17 kvartala doprinos državnih investicija bio čak negativan - rekao je Ivo Bićanić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Za njega više nema smisla pričati da ćemo graditi ceste ili imati sigurne plaće.
- Hrvatsku treba protresti, probuditi. To se ne može učiniti sporim reformama, nego jedino šokom- smatra Bičanić.
Za Branka Grčića, ekonomskog stratega SDP-a, šok bi bila devalvacija tečaja, a on je protiv toga. Fiskalnu politiku vidi kao jedini alat za ubrzanje rasta, ali tako da se izmijeni struktura rashoda i deficita, te da se više novca usmjeri “za podršku gospodarstvu”.
No, ekonomist Željko Lovrinčević upravo u tom korištenju fiskalne politike za poticanje gospodarstva vidi opasnost za dugoročnu makroekonomsku stabilnost. On velike nade polaže u Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji uz ostalo obvezuje buduće vlade da godišnje smanjuju deficit za jedan postotni poen BDP-a. Po njegovu mišljenju, pred Hrvatskom je jasan izbor: kontrolirana prilagodba kroz smanjenje internih troškova, za što je nužno srezati javnu potrošnju i povećati učinkovitost javnih poduzeća, ili nekontrolirana prilagodba čija će posljedica biti rušenje tečaja kune.