Seljacima i 1000 kuna po hektaru za ozelenjivanje

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je nova pravila igre u sustavu poticaja koja se počinju primjenjivati od ovogodišnje jesenske sjetve.

Sukladno novom Zakonu o poticaju poljoprivrednici će imati pravo i na tzv. greening (ozelenjivanje), ili kako ga neki zovu zeleno plaćanje, dodatnu potporu za sve koji se žele pridržavati poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. A to su raznolikost usjeva, postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini te održavanje trajnih travnjaka.

Radionice i predavanja

Konkretno, ako ratar obrađuje 100 hektara zemlje, neće dobiti potporu ako na cijeloj površini sije samo kukuruz ili pšenicu. Na toj bi površini trebao imati barem tri usjeva, uz kukuruz još i ječam te soju koja je kultura koja fiksira dušik i prihvatljiva je kao ekološka površina i proteinski usjev. Na površinama do 10 hektara ne vrijede ova pravila, a od 10 do 30 hektara moraju biti zasijana dva različita usjeva. Potiču se i ekološki značajne površine koje se ne koriste, poput trajnih travnjaka i uređenih rubnih dijelova zemljišta s jezercima, jarcima ili suhozidima. O detaljima savjetodavna će služba idućeg tjedna detaljnije informirati poljoprivrednike putem radionica i predavanja. Matija Brlošić, šef Hrvatske poljoprivredne komore, pozdravlja novi sustav i mjere koje će proizvođačima donijeti prihode zbog skrbi o okolišu.

- Mi se nadamo da bi od greeninga svaki proizvođač trebao dobiti 1000 kuna po hektaru za posao koji smo do sada obavljali besplatno. Moja je procjena da čak 99 posto naših proizvođača već udovoljava tim uvjetima jer su naši ratari uvijek vodili računa o plodoredu, a za stočarstvo se u prosjeku sije od tri do sedam kultura. Dakle mi smo po toj tendenciji poticanja očuvanja okoliša već odavno u Europi, samo se nadamo da se opet nećemo vratiti na Balkan kada ta sredstva budu trebala biti isplaćena seljacima - kaže. Naime, iz omotnice za osnovno plaćanje poticaja uz 373 mijuna eura Ministarstvo je od Europske komisije tražilo dodatnih 50 milijuna eura, što je ukupno 423 milijuna. Za zeleno plaćanje EU daje 40 posto sredstava, ostatak se isplaćuje iz državnog proračuna.

Sve je već tu

- Moramo biti oprezni, ali vjerujemo da će država isplatiti svoj dio. Europa nikoga ne tjera na takav način sadnje i ako se netko ne želi pridržavati ovih pravila neće mu biti uskraćeni osnovni poticaji. Ali bilo bi neodgovorno ne uzeti te novce. Ne moramo praviti umjetna jezeca ili šumarke. Već ih imamo, samo ih treba održavati i uzeti novce za greening - kaže Brlošić.