Šef Vrhovnog suda Branko Hrvatin oštro je napao ministra pravosuđa Orsata Miljenića zbog Zakona o sudovima koji bi Sabor uskoro trebao izglasati.
Rat između dvije pravosudne instance vodi se priopćenjima. Ni ministar Miljenić ni glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo nisu željeli dodatno komentirati taj sukob, tvrdeći da priopćenjima objavljenim na internetskim strancima svojih institucija nemaju što dodati ni oduzeti.
Jabuka razdora
A ta su priopćenja po tonu i sadržaju neobično oštra. Javnu polemiku započeo je Vrhovni sud. Predsjednik tog suda Branko Hrvatin 22. siječnja na stranicama suda objavio je otvoreno pismo u kojem je optužio Ministarstvo pravosuđa za ignoriranje i omalovažavanje Vrhovnog suda. Što je toliko razljutilo suce Vrhovnog suda?
Neslužbeno doznajemo da bi jabuka razdora između nadležnog Ministarstva i Vrhovnog suda mogla biti nova odredba ugrađena u tekst Konačnog prijedloga Zakona o sudovima nakon prvog saborskog čitanja.
Godišnje izvješće
Riječ je o odredbi koja predsjednika Vrhovnog suda obavezuje da jednom godišnje Saboru podnosi redovito izvješće o radu Vrhovnog suda. S obzirom na to da predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor (predsjednike svih ostalih sudova bira DSV), članovi saborskog Odbora za pravosuđe u raspravi su predložili da se i predsjednika Vrhovnog suda obveže da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o radu suda kojem je na čelu, slično kao što glavni državni odvjetnik godišnje izvješćuje Sabor o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
U službenim priopćenjima, međutim, šef Vrhovnog suda ne spominje konkretne razloge zašto su protiv Konačnog prijedloga Zakona o sudovima. Optužuju Miljenićevo ministarstvo da je u postupku donošenja Zakona o sudovima u potpunosti ignoriralo prijedloge i mišljenja Vrhovnog suda te ga svelo na poziciju pukog formalnog sudionika u proceduri donošenja tog zakona. Vrhovni sud zamjera što ministar pravosuđa u obrazloženju uz konačni zakonski tekst nije smatrao potrebnim navesti što su to predlagali vrhovni suci i prenijeti njihova mišljenja i stajališta kojima obrazlažu prijedloge.
Uskratili argumente
Zamjeraju i to što Ministarstvo u Konačnom prijedlogu Zakona o sudovima nije smatralo potrebnim obrazložiti zašto nije prihvatilo sugestije Vrhovnog suda, a istodobno se očitovalo na mišljenja drugih predlagatelja, poput članova saborskoga Odbora za pravosuđe i stručnjaka Europske komisije. Tako su, smatra Vrhovni sud, saborski zastupnici koji će izglasati Zakon o sudovima ostali uskraćeni za argumentaciju vrha sudske vlasti o pojedinim zakonskim rješenjima.
Uz to, Branko Hrvatin u priopćenju tvrdi da je Ministarstvo pravosuđa Vrhovnom sudu ostavilo neprimjereno kratak rok, svega dva radna dana, za očitovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o sudovima. Iz toga suci tog suda iščitavaju da ministar zadovoljava tek puku formu te da ga primjedbe sudaca Vrhovnog suda na zakonski tekst zapravo i ne zanimaju.
Samo dan nakon objave ljutitog Hrvatinova pisma uslijedio je odgovor Orsata Miljenića objavljen na stranicama Ministarstva pravosuđa.
Pravilnik Vlade
U njemu stoji da su predstavnici sudbene vlasti, pa i Vrhovnog suda, od početka bili uključeni u izradu Zakona o sudovima. U radnoj skupni koja je pripremala taj zakon, podsjeća Miljenić, bili su i predstavnici Vrhovnog suda. Prema Pravilniku Vlade, podsjeća on u odgovoru, Ministarstvo nije dužno pismeno obrazlagati razloge zbog koji odbija neka od rješenja predlagatelja uključenih u izradu zakona.
Žale se na kratak rok
Miljenić odbacuje i prigovor Vrhovnog suda da mu je ostavljen prekratak rok za očitovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o sudovima. Zakonski je tekst Vrhovnom sudu, tvrdi Miljenić, dostavljen 16. siječnja, a primjedbe su trebali poslati do 22. siječnja. U navedenom roku svoje su očitovanje poslali Udruga hrvatskih sudaca i Državno sudbene vijeće kojima, očito, taj rok nije bio prekratak.
Ministar Miljenić čudi se što je Vrhovni sud u tom roku našao vremena za opću sjednicu na kojoj je sročio priopćenje u kojem proziva Ministarstvo pravosuđa, ali ne i da se očituje o zakonskom tekstu.
Ministar poručuje da je unatoč svemu Vrhovnom sudu spreman dati dodatni rok za očitovanje i odgoditi slanje Konačnog prijedloga Zakona o sudovima za tjedan dana i osobno raspraviti predložena zakonska rješenja sa sucima Vrhovnog suda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....