ZAGREB - Zakonskim izmjenama Ministarstvo pravosuđa namjerava javnosti omogućiti neograničen uvid u imovinske kartice sudaca. Smatramo da je omogućavanje neograničenog javnog uvida u sudačke imovinske kartice neodgovoran potez, ne samo prema dignitetu sudaca, već i prema njihovoj osobnoj sigurnosti - tvrdi Udruga hrvatskih sudaca predvođena sucem Vrhovnog suda Đurom Sessom.
Povod oštroj reakciji konačni je prijedlog izmjena i dopuna zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV-u) koji će ovih dana Vlada uputiti Saboru na izglasavanje. U njega je Ministarstvo pravosuđa između dva saborska čitanja uvrstilo odredbu koja bi trebala olakšati uvid u imovinske kartice sudaca.
Praksa EU
To, međutim, još ne znači da će imovinske kartice oko 1900 sudaca biti dostupne na internetu, kao što su dostupne kartice premijera, ministara, saborskih zastupnika i drugih državnih dužnosnika. Čuvar sudačkih imovinskih kartica od početka 2012. je Državno sudbeno vijeće, jedanaesteročlano tijelo zaduženo za imenovanje i disciplinsko kažnjavanje sudaca. U postojećem Zakonu o DSV-u stoji da javnost ima pravo na uvid u imovinske kartice sudaca “sukladno posebnim zakonima”, ali ne određuje koji su to posebni zakoni, niti definira rok u kojem je DSV taj uvid zainteresiranoj javnosti dužan osigurati.
Predložena zakonska izmjena obvezuje Državno sudbeno vijeće da omogući uvid u imovinsku karticu bilo kojeg suca u roku od osam dana od podnošenja pismenog zahtjeva za uvid u nju. Udruga Hrvatskih sudaca prigovara na tu odredbu, ne samo zato što ona prema njihovu viđenju ugrožava dignitet sudaca, već i zato što bi se, kako tvrde, neograničenim javnim uvidom u sudačke imovinske kartice mogli zloupotrebljavati njihovi osobni podaci. Uz to, ističu da u onom dijelu Europe na koji se Hrvatska pri donošenju zakona rado poziva suci nisu obavezni javno podastirati podatke o imovini. Samo u manjem dijelu europskih zemalja, ističe Udruga sudaca, javnost ima pravo uvida u sudačke imovinske kartice. Među njima su samo tri članice EU (Danska, Estonija i Slovačka), a ostale četiri su Albanija, Crna Gora, Gruzija i Makedonija. Dijeli li većina sudaca otpor vrha svoje udruge i predsjednika Sesse prema lakšoj dostupnosti svojih imovinskih kartica teško je znati bez temeljite ankete među sucima.
Manjkav mehanizam
Andrej Abramović, predsjednik Upravnog suda u Zagrebu, rekao je kako ima dvojbi oko smisla samih imovinskih kartica, ali smatra da, kad je zakon već predvidio mogućnost javnog uvida u njih, onda treba odrediti i rok u kojem se taj uvid mora osigurati. Inače će odredba o njihovoj javnosti ostati mrtvo slovo na papiru. Za razliku od čelnika udruge Hrvatskih sudaca Sesse, Abramović je ustvrdio da ne vidi zbog čega bi mu objava imovinske kartice mogla ugroziti sudački dignitet.
- U mojoj imovinskoj kartici nema nečega čega bih se trebao stidjeti. No, činjenica je da bi objava imovinske kartice potencijalno mogla ugroziti moju privatnost. Naime, u prošlih 16 godina sudačke karijere u više sam navrata imao pozive na kućni telefon i ne baš ugodne poruke, premda moga broja nema u imeniku. Dakle, kod nas postoji klima da su stranke u sudskim postupcima ponekad sklone doći do podataka o vašoj privatnosti i pokušati je zloupotrijebiti.
Na pitanje zbog čega sumnja u sam smisao imovinskih kartica, sudac Abramović je izjavio kako mu se čini da su one, na način na koji su zamišljene, prilično manjkav mehanizam kontrole nečijeg stvarnog imetka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....