SABOR 'Treba stati na kraj nogometnim mešetarima koji na čelo muzikašima lijepe 500 eura'

ZAGREB - Red treba uvesti, no sve udruge ne treba trpati u isti koš, zakon se donosi da bi se neke discipliniralo, naglasci su iz današnje saborske rasprave o zakonskom prijedlogu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji predviđa da sve udruge s godišnjim prihodom većim od 230.000 kuna moraju osnovati trgovačko društvo.

Uvođenje reda podržava Damir Kajin (nezavisni) koji podsjeća da je prihod udruga 4,5 milijardi kuna, a da udruge preko računa "vrte" neoporezovanih 13,6 milijardi kuna, odnosno četiri posto BDP-a.

Javnost mora znati gdje završava devet milijardi kuna, kaže Kajin koji skreće pozornost i na podatak da bez crkve, udruge imaju 800 milijuna kuna keša na računima, a 400 milijuna kuna oročeno.

Laburist Branko Vukšić podržava ideju da se stane na kraj nogometnim i drugim mešetarima, "koji troše javni novac i, ne zbog dobrote, nego zbog bahatosti, lijepe muzikašima na čelo po 500 eura".

Protivi se, međutim, "trpanju svih udruga u isti koš", a posebno obvezi sindikata da objave financijsko izvješće. Uvjeren je da bi to otežalo poziciju sindikata, budući da će poslodavac uvijek znati ima li sindikat dovoljno novca za štrajk.

Izvor: Ronald Gorsic / CROPIX

Vukšić je upozorio da bi obveza objavljivanja financijskog izvješća mogla naštetiti i "sigurnim kućama", kojima bi tako adrese postale javne.

Slično misli i HNS-ov Goran Beus Richembergh. "Predlagatelj zakona uopće ne razumije razliku između neprofitnih organizacija, neprofitnih udruga, nevladinih organizacija i civilnog sektora. Kao da nikad niste čuli da postoji socijalno poduzetništvo", rekao je Beus Richembergh.

Neprihvatljivo mu je "zgražanje" nad podatkom o 4,5 milijuna kuna prihoda neprofitnih organizacija.

"Znate li vi koliko je socijalni kapital u tim udrugama, koliko košta sat terapijskog jahanja ili rada s djecom u izviđačkom kampu", kazao je Beus, kojemu nije jasno zašto su iz prihoda koje udruge moraju objaviti izuzeti prihodi od najma i zakupa.

Njegov stranački kolega Srđan Gjurković protivi se, međutim, zakonskom razdvajanju obveza za različite udruge.

"Onoga trenutka kad izdvojimo samo jedan segment, mi ne možemo pravedno provoditi taj zakon, jer će se početi osnivati sindikati, na to ukazuje hrvatska praksa", upozorio je Gjurković. Nejasno mu je zašto netko tko radi transparentno ne bi objavljivao financijsko izvješće.

Transparentnost i uvođenje reda, odnosno obveza da sve neprofitne organizacije moraju objaviti godišnje izvještaje u Registru neprofitnih organizacija, jedine su ozbiljne novosti u zakonu, uvjerava Ivo Jelušić (SDP).

SDP-ov zastupnik nije siguran je li dobro rješenje da neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost koja prelazi 230.000 kuna trebaju osnivati trgovačko društvo, s obzirom da je i do sada svatko tko se bavio gospodarskom djelatnošću morao platiti porez.

Jelušićeve tvrdnje o redu i transparentnosti Dražen Đurović (HDSSB) "prevodi" kao prenormiranje i pravnu nesigurnost. Te pojmove slušamo već 27 mjeseci, ako je tako, na kojim se to ljestvicama Hrvatska pomaknula, pita Đurović.

Nameće se pitanje za koga se zakon donosi, kaže Ivan Šuker (HDZ) koji u zakonu iščitava želju da se disciplinira neke sportske klubove i pošalje poruka vjerskim zajednicama, konkretno Katoličkoj crkvi.

Treba li, pita, oporezovati prihode od sprovoda i krštenja, osnivati trgovačko društvo ako prilozi za blagoslove kuća i za crkvu prijeđu 230.000 kuna.

Neće se oporezivati ni milostinja, niti prihodi od krizme, krštenja i sprovoda, toga nema u zakonu, uzvraća Jelušić.

Šukera zanima i što je s novcima koji se na ime odštete za prodane igrače isplaćuju klubovima, hoće li se i za to morati osnovati trgovačko društvo.

Halilovićev transfer nije pao s neba, netko je u njega uložio, kaže Šuker i traži odgovor je li prodaja igrača gospodarska djelatnost ili nije.

Ako nije, onda ništa nije sporno, ali ako je to gospodarska djelatnost, onda bi praktično svaki klub morao otvoriti osobni karton igrača i voditi troškove, pa kad dođe transfer znati koliko je na njemu zaradio, kaže Šuker.

BORIS LALOVAC 'Preko računa udruga u 2012. prošlo 13,7 milijardi kuna'

Preko računa udruga u 2012. godini prošlo je 13,7 milijardi kuna, rekao je danas zamjenik ministra financija Boris Lalovac, predstavljajući Hrvatskom saboru zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji predviđa da sve udruge s godišnjim prihodom većim od 230.000 kuna moraju osnovati trgovačko društvo.

U Registru udruga, koje vodi Ministarstvo uprave, registrirano je 50.901 udruga, a u Registru neprofitnih organizacija, kojeg vodi Ministarstvo financija, 25.481 neprofitna organizacija, rekao je Lalovac.

Među neprofitnima, najzastupljenije su udruge, ima ih 23.512, dakle 92 posto. U Registar neprofitnih prijavilo se i 419 ustanova, 292 turističke zajednice, 280 sindikata, 219 umjetničkih organizacija, 194 vjerske zajednice, 132 zaklade, 90 političkih stranaka, naveo je Lalovac.

Financijske izvještaje za 2012. predalo je 12.200 neprofitnih organizacija čiji su ukupni prihodi iznosili 12,7 milijardi kuna. Isključe li se Hrvatske vode, DAB i HANDA, ukupni prihod neprofitnih organizacija je 9,2 milijarde kuna.

Prihode preko milijun kuna ostvarile su 1.193 neprofitne organizacije, preko tri milijuna kuna njih 426, prihode iznad deset milijuna kuna njih 138. Od 12.200 neprofitnih organizacija, 10.624 odnose se na udruge koje su ostvarile prihode od 4,5 milijarde kuna.

Promet preko transakcijskih poslovnih računa za 2012. godinu iznosio je 13,7 milijardi kuna, odnosno četiri posto BDP-a, naglasio je Lalovac.

Najveći dio prihoda čine donacije – dvije milijarde kuna, od kojih milijarda i 200 milijuna kuna dolazi iz donacija iz centralnog i lokalnih proračuna.

Tih 10.624 udruge koje su predale financijske izvještaje zapošljavalo je 9.757 radnika, prosječna bruto plaća u udrugama je oko 7.402 kune.

Brojke iz kumulativnih financijskih izvještaja za 2012. godinu pokazuju veliki nesrazmjer prihoda i određenog dijela prometa, kaže Lalovac i tumači kako Vlada predloženim zakonom želi na sveobuhvatan način regulirati područje poslovanja neprofitnih organizacija.

Poslovanje neprofitnih organizacija treba se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrole, naglašava zamjenik ministra financija.