Sabor traži deset novih sudaca Ustavnog suda

Sredinom travnja saborski Odbor za Ustav objavit će javni poziv za popunu 10 sudačkih mjesta u Ustavnom sudu. Potvrdio nam je to predsjednik saborskog Odbora za Ustav Robert Podolnjak.

Ništa drugo Podolnjak nije želio reći iako iz saborskih kuloara doznajemo da međustranački razgovori o načinu izbora ustavnih sudaca, ali i nekim imenima oko kojih bi se većina parlamentarnih stranaka nekako mogla složiti i postići dvotrećinsku većinu, daleko od čiju javnosti traju već nekoliko tjedana.

Opasna blokada

Vremena za popunu mjesta u Ustavnom sudu i nema previše: 7. lipnja iz Ustavnog suda mora otići još četvero sudaca - predsjednica Jasna Omejec te suci Aldo Radolović, Marko Babić i Snježana Bagić. Kako od početka ove godine Ustavni sud radi u vrlo okrnjenom sastavu, sa 10 umjesto trinaest sudaca koliko bi ih trebao imati, odlaskom još četvero sudaca početkom lipnja Ustavni bi sud izgubio kvorum potreban za rad. Naime, za kvorum i kakvo-takvo funkcioniranje Ustavni sud mora imati najmanje sedam sudaca.

Ne izabere li Sabor do 7. lipnja nijednog suca, rad Ustavnog suda bit će blokiran, a to znači da je nemoguće održati bilo kakve izbore u državi jer nema suda koji bi nadzirao ustavnost izbornog procesa i proglasio konačne izborne rezultate. Na opasnost od blokade rada Ustavnog suda ovih je dana gostujući na Televiziji N1 glasno upozorio i predsjednik Narodne stranke - reformisti Radimir Čačić konstatacijom da je Hrvatska “nevjerojatna zemlja u kojoj se ni izbori ne mogu održati”.

Politička trgovina

Ima li se na umu da Sabor od 2010., kad je u Ustav unesena odredba da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, nije uspio izabrati ni jednog jedinog suca, ambicija Sabora da na predstojećem natječaju izabere čak 10 ustavnih sudaca izgleda u najmanju ruku kao nemoguća misija. Osim sedmero sudaca kojima su već istekli mandati, Sabor će u istoj rundi raspisati natječaj i za nasljednike Slavice Banić, Maria Jelušića i Duške Šarin, troje sudaca kojima mandat istječe 26. svibnja.

“Lakše je izabrati deset ustavnih sudaca nego jednoga”, uvjerava nas jedan od sugovornika iz oporbenih redova uključenih u pregovore o pokušaju postizanja dogovora s vladajućima. Znači li to da će predstojeća velika smjena ustavnih sudaca biti repriza političke trgovine iz 1999., kad je Sabor također u istoj godini birao velik broj ustavnih sudaca, po načelu “vi zažmirite na naše, a mi ćemo na vaše i dignimo složno ruke”, koja je prema ocjeni mnogih pravnika rezultirala srozavanjem kvalitete Ustavnog suda i od koje se taj sud nije oporavio do danas?

“Trudit ćemo se odabrati doista kvalitetne kandidate, bez obzira na to dolaze li oni iz politike, akademske zajednice ili iz sudske i odvjetničke prakse”, uvjerava nas jedan od oporbenih saborskih zastupnika.

Žele i drugi mandat

Sabor je 1999. glasao za suce oko kojih su se prethodno stranke usuglasile u paketu. Sadašnji zakoni i saborski Poslovnik nalažu da o svakom kandidatu za suca kojeg saborski Odbor naposljetku preporuči Saboru zastupnici glasuju pojedinačno.

Dio sadašnjih sudaca Ustavnog suda kojima istječu mandati, kako neslužbeno doznajemo, želi još jedan osmogodišnji mandat i javit će se na natječaj. “Prevladava stav da je Ustavnom sudu potrebno provjetravanje i da nema reizbora onih koji su već bili u Ustavnom sudu”, uvjerava nas jedan od sugovornika iz oporbe.

Naš sugovornik iz parlamentarne većine, međutim, nije tako rezolutan: “Nema zakonske prepreke da se ustavni suci ponovno kandidiraju i ne možete nekoga eliminirati samo zato što je već bio ustavni sudac”.

Prema stajalištu Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe, reizbor ustavnih sudaca na više mandata nije poželjan, nego bi im trebalo produljiti trajanje prvog mandata.

Budući da se raspisuje natječaj za deset sudačkih mjesta, može se očekivati više desetaka kandidata.