Zbog nezadovoljstva načinom na koji njihove interese zastupa Udruga hrvatskih sudaca (UHS) općinski suci su na korak do štrajka, ali i osnivanja svoje udruge. A hoće li taj korak i učiniti ovisi o aktivitetu UHS-a, odnosno ishodu razgovora o novom Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika unutar radne skupine, koja se danas sastaje u Ministarstvu pravosuđa i uprave te zaključcima opće sjednice Vrhovnog suda koja je sazvana za ponedjeljak.
Prvostupanjski suci traže novi zakon o plaćama po kojem ona neće ovisiti o volji aktualne vlasti koja im određuje osnovice i koeficijente, nego bi bila vezana za prosječnu plaću u zemlji. Ako bi prosječna plaća u Hrvatskoj rasla, onda bi rasla i sucima, ako bi padala, i njima bi bila manja. Usto traže i pravedniji sustav plaća unutar općinske razine. Rok za donošenje toga zakona je 1. listopada ove godine. Od Vlade zahtijevaju da pod hitno njihove plaće povisi uredbom, i to tako da im osnovicu digne za 50 posto, te još povisi koeficijent kako bi se plaća općinskog suca izjednačila s plaćom sudskog savjetnika specijaliste na Vrhovnom sudu koja iznosi preko 3.000 eura bruto.
- Mi se držimo zaključaka UHS-a usvojenih 31. ožujka u Dubrovniku i od njih ne odustajemo. Ne bude li sluha za naše zahtjeve, idemo s mjerama upozorenja onako kao je to najavljeno - kaže jedan od općinskih sudaca koji je u ovoj inicijativi, navodeći kako kod njih ne prolazi stav predsjednika i sudaca Vrhovnog suda (uključujući i predsjednika UHS-a) da prosvjed na Markovom trgu i bijeli štrajk sudaca nisu primjereni.
U utorak je, naime, svim članovima radne skupine, koja je formirana radi reguliranja plaća sudaca, državnih odvjetnika i drugih pravosudnih dužnosnika, poslan dopis koji potpisuje sutkinja Vesna Horvath, predsjednica Ogranka Zagreb III UHS-a. U njemu podsjeća na zahtjev da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, da plaća suca mora biti indeksirana, da se zakonom moraju urediti platni razredi i druga materijalna prava od kojih je najbitnije uređenje pitanja mirovina.
Predlaže se da plaća sudaca bude zakonski definirana "osnovicom u visini prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini koju utvrđuje Državni zavod za statistiku, jer takva plaća prati rast troškova života (indeksacija)", da najniži koeficijent za izračun plaće prvostupanjskog suca iznosi najmanje 2,73, da se na prvostupanjskom sudu uvede pet platnih razreda koji će ovisiti o duljini sudačkog staža te da raspon bude 5 godina za svaki sljedeći razred.
- Nužno je da Ministarstvo pravosuđa i uprave izradi cjeloviti nacrt prijedloga novog Zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i da radna skupina navedeni prijedlog zakona raspravi najkasnije do 1. lipnja 2023., kako bi zakon stupio na snagu 1. listopada 2023. (navedeni rok 1. lipnja 2023. nužan je radi procedure donošenja zakona uzimajući u obzir ljetnu stanku u radu Hrvatskog sabora) - stoji u dopisu i napominje da se kao privremeno i žurno rješenje predlaže da se najkasnije do 1. lipnja 2023. Uredbom Vlade, s primjenom najkasnije do 1. lipnja 2023., plaće sudaca urede tako da se osnovica poveća za 50 posto (s 4.710,595 kuna/625,20 eura na 7.065,89 kuna/937,80 eura), a da se koeficijent prvostupanjskih sudaca poveća sa 3,54 na 4,00.
- Predlažem da se na sastanku radne skupine 19. travnja 2023. Ministarstvo pravosuđa i uprave izričito očituje na sadržaj prijedloga i rokove primjene. Ističem da su na Zboru UHS prihvaćene mjere upozorenja sa svrhom provedbe zaključaka, i to obustava rada, te prosvjed sudaca na Markovom trgu u Zagrebu - navela je na kraju dopisa sutkinja Horvath čime je svima stavljeno do znanja kako su prvostupanjski suci i dalje spremni na bijeli štrajk, odnosno zakazivanje rasprava samo u hitnim predmetima.
Općinski suci su nezadovoljni odnosom Vlade prema njihovim primanjima i drugim materijalnim pravima te statusom službenika i namještenika koji su također mizerno plaćeni. Muče ih i sistemski problemi koji se ne rješavaju, a bitno utječu na količinu i kvalitetu posla koji obavljaju. Međutim, kod njih sve više kuha nezadovoljstvo i stav da unatoč tome što čine bazu sudstva koja čini preko 70 posto, UHS ne posvećuje dovoljno pažnje rješavanju njihovih problema. Prema podacima iz 2021. godine od ukupno 1.680 sudaca, njih 1.019 su općinski (slijede suci županijskih - njih 370, te suci trgovačkih sudova - njih 121). Potplaćeni i neadekvatno zastupani suci su u pravilu žene. U ukupnom sudačkom korpusu žene čine 71 posto, a na općinskoj razini taj je postotak bitno veći.
U utorak, kada je ovaj dopis poslan članovima radne skupine za Zakon o plaćama, predana su 477 potpisa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika iz većine državnih odvjetništava u Hrvatskoj. Tužitelji podržavaju suce u njihovim traženjima kako bi Ministarstvo bilo upoznato da suci nisu sami u svojim traženjima.