Prva ozbiljna pukotina između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika RH Zorana Milanovića - koji je na dužnost stupio prije nepuna tri tjedna - otvorila se oko strategije izlaska Hrvatske iz mirovne misije u Afganistanu, predvođene SAD-om i NATO-om.
Novi predsjednik države tvrdi da je jučerašnji ispraćaj hrvatskih vojnika u Afganistan u šestomjesečnu mirovnu misiju ujedno i zadnji te da bi Hrvatska odluku o konačnom izlasku iz Afganistana trebala donijeti samostalno. S druge strane, Plenković smatra da sve oko povlačenja hrvatske vojske iz Afganistana treba koordinirati sa SAD-om i NATO-om, čime ostavlja otvorenom mogućnost da naša vojska ostane u Afganistanu i dulje od idućih šest mjeseci.
To nije naš rat
Milanović je jučer objasnio zašto je potpisao odluku o slanju naših vojnika u Afganistan, premda je tijekom predsjedničke kampanje tvrdio da se Hrvatska odmah treba povući “jer to nije naš rat”.
- Nisam htio rušiti sustav koji se gradio 16 godina i samo dva tjedna nakon stupanja na dužnost ne potpisati odluku o slanju kontingenta u Afganistan. Ali nakon toga, naročito u svjetlu ugovora SAD-a i talibana, naš posao je tamo gotov. Naročito zbog toga što je SAD te ugovore potpisao u vlastito ime, afganistanska vlada u tome nije sudjelovala, a mi još manje. Prema tome, bit će tamo sljedećih pola godine i mislim da je to vrlo korektno - poručio je i dodao da odluku o tome da HV napusti Afganistan mora donijeti hrvatska politika.
- Ne vojska, ne naši saveznici, ne NATO i ne SAD u naše ime, bez našeg znanja, u pregovorima za koje nismo znali niti da se odvijaju. To je pravo Sjedinjenih Država, a mi smo u 16 godina dali svoj obol toj misiji. Naša vojska je potrebna ovdje - rekao je Milanović.
Pregovori koje je spomenuo odnose se na dogovor koji su prije tjedan dana potpisali SAD i talibani, a koji predviđa da će se svi inozemni vojnici iz Afganistana povući u roku od 14 mjeseci - što znači da bi SAD i saveznici iz NATO-a mogli od Hrvatske zatražiti da u Afganistan pošalje vojnike na još jednu “rundu”.
- Dakle, jasno je da je Vlada više za razumniju varijantu i fazni pristup povlačenju - kaže izvor iz Banskih dvora odgovarajući na naše pitanje o strategiji Vlade o povlačenju HV-a iz Afganistana.
A kako naše oružane snage ne mogu napustiti teritorij Hrvatske bez “amena” predsjednika države bit će vrlo zanimljivo vidjeti tko će na koncu pobijediti: Plenković sa svojim “pronatoovskim” ili Milanović sa “suverenističkim”, unilateralnim pristupom.
Početak prvog sukoba predsjednika Vlade i države dao se naslutiti u srijedu nakon što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sastanke održao prvo s Plenkovićem, a onda i s Milanovićem.
- Jedna od tema razgovora Plenkovića sa Stoltenbergom bila je posvećena situaciji u Afganistanu nakon sporazuma koji je potpisan prije nekoliko dana, kao i o pripremama NATO-a za fazno smanjivanje snaga u operaciji Odlučna potpora. Sukladno tome ćemo prilagođavati prisutnost hrvatskih snaga u vremenu koje je pred nama u ovoj operaciji - poručili su iz Vlade. Nakon tog sastanka Plenković je jasno poručio kako se nećemo povući odjednom, nego u fazama.
Začuđen
I dok je Stoltenberg vjerojatno zadovoljan izašao sa sastanka s predsjednikom Vlade, glavnog tajnika NATO-a, kako tvrdi naš izvor s Pantovčaka, iznenadio je bitno drugačiji stav predsjednika države.
- Stoltenberg je ostao začuđen odlučnim stavom Milanovića oko povlačenja HV-a - rekao nam je nakon tog sastanka jedan od Milanovićevih suradnika.
No, nakon sastanka predsjednik RH je dao potpuno drugačiju izjavu od onoga što je rekao Stoltenbergu. “Hrvatska će u svjetlu najnovijih dogovora koji su postignuti između SAD-a i talibana promatrati što se događa i polako, ali sigurno, povlačiti se iz te misije, naravno ne preko noći.” Da dva predsjednika nisu postigla dogovor oko modela povlačenja i da su razmišljanja dijametralno suprotna postalo je javno tek nakon jučerašnje Milanovićeve izjave u kojoj je jasno poručio da Hrvatska kada je riječ o povlačenju iz Afganistana neće tražiti suglasnost nikoga pa ni SAD-a.
Stigao ambasador
Na jučerašnjem ispraćaju 107 vojnika u Afganistan čuli su se ipak drugačiji tonovi od onoga što je izjavio vrhovni zapovjednik nekoliko sati ranije. Prvo je načelnik Glavnog stožera Rober Hranj vojnicima jasno poručio kako će “Hrvatska svoje planove sudjelovanja u Afganistanu regulirati u dogovoru sa saveznicima i u skladu s vlastitim nacionalnim interesima”.
Ministar obrane Damir Krstičević prije nekoliko dana izjavio je kako se nada da će ovo biti posljednji ispraćaj naših vojnika u Afganistan, no jučer ipak nije bio decidiran. “Vodeći prije svega računa o sigurnosti naših vojnika i našim nacionalnim interesima, poštujući NATO savez i partnere donijet ćemo pravovremene političke odluke koje su najavljene i od predsjednika države i premijera”, poručio je Krstičević.
Krstičević i Hranj izjave o dogovoru sa saveznicima oko povlačenja HV-a iznijeli su u prisustvu američkog veleposlanika Roberta Kohorsta koji se na opće iznenađenje jučer pojavio na ovom događaju. To je prvi put nakon jako dugo vremena da je jedan američki veleposlanik prisustvovao ispraćaju vojnika, što se također može čitati kao određena poruka hrvatskim partnerima.
Vojnike je ispratio i predsjednikov savjetnik Dragutin Lozančić. No, on se vojnicima nije obratio, što je prilikom ranijih odlazaka bio običaj od strane izaslanika predsjednice države.
Prvi ispraćaj bez obitelji vojnika
“Ne zamarajte se pričama o mirovnom sporazumu s talibanima. On još ne garantira sigurnost. Vaša sigurnost i sigurnost vaših kolega je najvažnija”, poručili su jučer u vojarni Pleso pripadnicima 12. hrvatskog kontingenta koji odlaze NATO misiju u Afganistan ministar Krstičević i načelnik GS-a Hranj. U možda posljednjem hrvatskom kontingentu koji odlazi u Afganistan, nalazi se 107 vojnika koji će biti raspoređeni u Kabulu i Mazar-e Sharifu, a zapovjednik mu je brigadir Ivica Matanović.
Nakon više od 10 godina vojnici u misiju odlaze u zelenoj maskirnoj uniformi, a ne u pustinjskoj kako je bilo do sada. To je odluka vojnog vrha jer je riječ o standardnoj vojnoj odori HV-a. Na ispraćaju nije bilo ni članova obitelji vojnika, a prema riječima Krstičevića to je učinjeno zbog moguće opasnosti od koronavirusa. Kako je kasnije objašnjeno, u slučaju da se vojnici tijekom boravka zaraze ovim virusom, ostat će u karanteni u Afganistanu. (K. Ž.)