Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u petak da na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) nije razmatrano slanje vojske na granicu niti zakonske izmjene koje bi vojsci dale drugačije ovlasti od onih koje su sada predviđene Ustavom.
"Zna se koje su zadaće vojske, ona štiti cjelovitost, neovisnost i suverenitet države. To su teške kategorije i migrantska kriza ih ne ugrožava", rekao je Milanović dan nakon sjednice VNS-a na kojoj je razmatrana mogućnost pružanja potpore HV-a policiji u slučaju nove migrantske krize.
U ovom trenutku vojska na granici nije aktualna, a to se vidi i u priopćenju nakon sastanka u kojemu o tome nema ni riječi, istaknuo je Milanović, koji je nazočio događaju "Zazvoni za ravnopravnost spolova" u povodu Međunarodnog dana žena.
Poručio je da se promatra situacija uz nadu da neće doći do situacije u kojoj bi vojska trebala pomagati policiji, kao što je to učinila 2015., iako to možda nije bilo vidljivo. "Hrvatska vojska je 2015. bez ikakvog zakonskog okvira praktički radila ogroman posao", ustvrdio je Milanović
Na pozive Hrvatskih suverenista da se promijeni zakon i u slučaju krize dopuste vojsci nekakve drugačije ovlasti po uzoru na Sloveniju, Milanović kaže da je slovenska taktika odvraćanja "opereta".
"U Sloveniji je to napravljeno tako da se vojnici granicom šetaju zajedno s policajcima, policajci su naoružani, a vojnici nisu. Ne želim hrvatske vojnike s rukama u džepovima na granici. Ne želimo ih ni s oružjem, za sada za to ne vidimo potrebe", poručio je.
Upitan za ženske kvote u parlamentu, ocijenio je da je riječ o pozitivnoj diskriminaciji pod patronatom države, bez kojega nema pomaka u boljoj zastupljenosti žena.
"Ne ide na lijep način, na nagovaranje. Zakonima treba natjerati određene faktore u društvu da se tako ponašaju. Bez države nema pomaka po pitanju ravnopravnost spolova", smatra predsjednik.
Realnost je današnjeg svijeta da velike korporacije djeluju sebično i pohlepno, zatrpavaju se novcem i tu nema mjesta za priču o ravnopravnosti spolova, kaže Milanović.
Milanović: Bez pritiska države ništa od ravnopravnosti spolova
Predsjednik RH Zoran Milanović ustvrdio je u petak da se bez javnog sektora i države koja može izvršiti pritisak, među ostalim i putem kvota, ne može govoriti o ravnopravnosti spolova, ocijenivši da je potrebna takva pozitivna diskriminacija.
Milanović je to izjavio na događanju "Zazvoni za ravnopravnost spolova!" u organizaciji Zagrebačke burze (ZSE) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), što je dio globalne inicijative "Ring the Bell for Gender Equality!", u sklopu koje burze diljem svijeta simboličkim zvukom zvona označavaju početak trgovanja povodom Međunarodnog dana žena.
Predsjednik je ustvrdio da je tema ravnopravnosti spolova dugo prisutna u našem društvu, još od prošlog sustava, kada se o njoj nije govorilo samo prigodničarski povodom 8. marta, podsjetivši da su žene tada imala mnoga prava, ukljućujući i pravo glasa. "Jedino kaj se komunisti nisu sjetili raspisati izbore 45 godina", našalio se Milanović.
Kada bismo uspoređivali naše brojke s brojkama u drugim državama, Milanović smatra da Hrvatska stoji "okej", a napominje da je zastupljenost žena u hrvatskom parlamentu kroz cijelo razdoblje bila relativno visoka.
"Nema ničeg dogovornog i to se mora raditi na silu. Bez kvota se neće postići ništa", poručio je Milanović. Kada su kvote o minimalno 40 posto žena na izbornim listama nametnute, kao u njegovoj bivšoj stranci SDP-u, na kraju se dođe do nekog rezultata, smatra Milanović te ističe da je riječ o pozitivnoj diskriminaciji.
"Bez te pozitivne diskriminacije, pod patronatom države, nema pomaka. Ne ide na lijep način, ne ide na nagovaranje. Kao što smo i učinili, a to je kasnije prešlo i u hrvatski zakon, a ne samo u stranačke statute, naprosto natjerati određene faktore u društvu da se tako ponašaju. Bez države, kada je riječ o ravnopravnosti spolova, ništa", poručio je Milanović, dodavši da je tu riječ o sili i moći jer "to se ne daje dobrovoljno".
Smatra da postojeći sustav nije loš, a bez države i javnog sektora, onih koje se često naziva "uhljebima", "žena ne bi bilo nigdje".
Napominje da je u javnom sektoru zaposleno 260 tisuća ljudi, što predstavlja manji dio zaposlenih. "Ništa bez javnog sektora i bez pritiska i sile koju država i oni koji ju vode, mogu napraviti. U protivnom, svaki će razgovor završiti na onom što smo ovdje čuli nekoliko puta, a ne podržavam to, a to je priča o profitu i koristi za dioničare", ustvrdio je Milanović.
Ustvrdio je i da velike korporacije djeluju sebično, pohlepno, da se "zatrpavaju" novcem i otkupljuju natrag dionice, a onda još na kraju pričaju o pravima žena. "To ne ide jedno s drugim zajedno ", kazao je Milanović, napomenuvši da se to ne odnosi na Zagrebačku burzu i hrvatske tvrtke, "jer one su male".
Napominje da velike korporacije nikad nisu "sjedile" na više novca i svojih dionica, da bogati nisu nikad bili bogatiji, a kod prosječnih obitelji, ne u Hrvatskoj, već primjerice u američkom Kanzasu, dvoje ljudi mora raditi tri posla da bi mogli platiti sve račune i onda na kraju, nakon 20 godina, nemaju ništa. Smatra da su najveće svjetske burze u posljednjih 40 odigrale "groznu ulogu", koji igraju i dalje, gomilajući novac u rukama jako malog broja ljudi.
"To je realnost današnjeg svijeta", kaže Milanović, koji, kada je riječ o korporativnom sektoru, ističe primjer Skandinavije koja ima kvote.
Tek 6 posto žena na čelu većih hrvatskih kompanija
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kazala je da brojna istraživanja pokazuju da rodna ravnopravnost u kompanijama dovodi do veće profitabilnosti i povrata za dioničare.
Prema procjenama Europske komisije, navodi Gažić, veća zastupljenost žena u upravljačkim strukturama u Hrvatskoj mogla bi utjecati na rast BDP-a do 12 posto, a apostrofira da je i dalje prisutna problematika relativno nižih plaća za žene na svim pozicijama.
Kaže da je zaposlenost žena u Hrvatskoj niža i od prosjeka EU-a, a između ostalog, sudjelovanje žena u članstvima uprava najvećih hrvatskih kompanijama doseže tek 15 posto, dok su žene u samo šest posto slučajeva predsjednice uprava.
Globalni događaj "Zazvoni za ravnopravnost spolova!" između ostalog organizira UN Global Compact, inicijativa Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj, čijom hrvatskom mrežom upravlja HUP. Predsjednica HUp-a Gordana Deranja poručila je da znanje i kompetencije trebaju biti mjerila za određivanje timova koje će voditi tvrtke, a te odlike ne razlikuju tko je muško, a tko žensko.
U cilju povećanja broja žena rukovodećim pozicijama, HUP radi i na mentoriranju i ohrabrivanju žena da krenu u tom smjeru, napomenula je Deranja.
Izvršna direktorica Global Compact Hrvatska Vali Marszalek kaže da na globalnoj razini stvari ne stoje dobro, pri čemu je više od 41 posto visokoobrazovanih žena nezaposleno ili izvan tržišta radne snage, dok je ravnopravnost spolova u upravnim i nadzornim odborima pristuna tek u 14 posto slučajeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....