PREMIJEROV PLAN ZA SMANJENJE DUGA Orešković želi zaraditi pola milijarde eura: udjeli u ovim poduzećima idu u prodaju?

Reforme obećane građanima, rekao je premijer Tihomir Orešković, provest će se kroz pet točaka. Na prvom mjestu je aktiviranje pola milijarde eura “mrtvog kapitala” u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug, zatim će stvoriti fond za srednje i male poduzetnike u kojem bi se također našlo oko pola milijarde eura, treća točka je mogućnost privlačenja 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, slijedi točka broj četiri, a to su investicije, a na kraju je proračun koji će biti predstavljen 10. ožujka.

Što donose prve dvije točke čija je ukupna vrijednost milijarda eura? Ako Vlada ove godine donese proračun s deficitom od tri posto BDP-a, kao što je najavio ministar financija Zdravko Marić, to znači da će on iznositi oko 10 milijardi kuna.

Manje zaduživanje

Kada bi Vlada ove godine doista prodala državnu imovinu u vrijednosti oko 3,8 milijardi kuna, to bi značilo da će se u tom iznosu smanjiti njene potrebe zaduživanja za financiranje manjka u proračunu. Uz takav pristup smanjit će se i pritisak na povećanje javnog duga. Pitanje je, naravno, što od raspoložive imovine Vlada može prodati u relativno kratkom roku kako bi osigurala potrebni novac. Kao glavni aduti spominje se pet-šest tvrtki u kojima država ima udjele, a čija se vrijednost kreće od stotinjak milijuna kuna do gotovo devetsto milijuna kuna. To su Podravka, Končar, Croatia osiguranje, HPB, T-HT, te turistička poduzeća poput Imperiala Rab i Hotela Makarska.

Osim toga, država raspolaže i većim brojem nekretnina, među kojima i stanovima, a neuspješno ih pokušava prodati ili iznajmiti već duže vrijeme. Kada je riječ o stvaranju fonda za srednje i male poduzetnike, premijer je samo rekao da se o tome razgovaralo “s predstavnicima HBOR-a, Hamaga i bankama kako bi se uz pomoć europskih fondova stvorio takav fond”. Koliko se može doznati, to je prepoznato kao prioritet, ali zasad je sve na razini načelne ideje. U idućim tjednima će se jasnije definirati način na koji se malim i srednjim poduzećima može pomoći da lakše dođu do kapitala. Da je to problem lani je pokazala i anketa HNB-a provedena na uzorku od 3601 malog i srednjeg poduzeća prema kojoj je dvije trećine ispitanih reklo da im pristup financiranju djelomično otežava posao, a 33 posto ih navodi da im to “značajno” otežava posao.

Dvije trećine poduzetnika nije u 2014. godini uopće koristilo kredit poslovne banke, a kao glavni razlog tome srednji poduzetnici su naveli “nemogućnost osiguravanja dovoljno kolaterala”. Mali poduzetnici, pak, prvenstveno se oslanjanju na vlastite izvore financiranja, a manji dio ih je odgovorio da su im krediti bili preskupi ili neodgovarajući.

Uska grla

- Ovakvi rezultati upućuju na to da postoji dio potražnje koji je ostao nerealiziran, odnosno da postoje i ‘uska grla’ na strani ponude kredita i da bi snažnija podrška u obliku jamstvenih shema mogla olakšati pristup kreditima za ona poduzeća koja iskazuju potrebu za njima - objasnio je nedavno HNB. Pritom je naveo da je manji broj poduzeća koristio jamstva ili sufinanciranje, a učinak toga ogledao se prvenstveno u nižim kamatnim stopama.

Guverner Boris Vujčić već neko vrijeme zagovara stvaranje nove garancijske sheme za poticanje malog i srednjeg poduzetništva za koju smatra da bi bila mnogo učinkovitija od izravnog sufinanciranja. Upravo je iz tog razloga prije mjesec dana najavio sastanak s Vladom, poslovnim bankarima i europskim financijskim institucijama, pa se može pretpostaviti da će aktivno sudjelovati i u osmišljavanju novog fonda za poticanje malih i srednjih poduzeća.

Prema Vujčićevim riječima, pritom bi se mogla koristiti i sredstva Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske investicijske banke (EIB) koja bi poslužila kao garancija vrlo visokog udjela gubitaka po kreditima malim i srednjim poduzećima.

- Takva shema u ovome trenutku mogla bi učiniti više za rast kredita malim i srednjim poduzećima nego bilo kakvo dodavanje likvidnosti kojeg već ionako ima previše - ustvrdio je Vujčić. Poznato je da je HBOR proteklih godina imao važnu ulogu u sufinanciranju poduzeća i omogućio jeftinije zaduživanje, kroz zajedničku suradnju s HNB-om i poslovnim bankama od 2010. do 2013. godine, a prošle godine je udvostručio vlastite kreditne plasmane. Međutim, ako sama poduzeća tvrde da su im najveći problem potrebna osiguranja za kredit, HBOR im u tome ne može pomoći.

Više u Hamag Bicro

Ako bi Vlada odlučila da sada u većoj mjeri potiče jamstva umjesto izravnog sufinanciranja, to bi značilo dadržava nešto više novca mora usmjeriti u Hamag Bicro, hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, koja pruža podršku poduzetnicima kroz sve razvojne faze, od istraživanja i razvoja ideje sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Taj bi se novac morao osigurati iz proračuna ili preusmjeravanjem dijela novca iz strukturnih europskih fondova i sudjelovanjem EIF-a i EIB-a.

Hamag Bicro već ima veliko iskustvo u odobravanju jamstava malim i srednjim poduzećima. U razdoblju od 2012. do 2015. godine agencija je izdala 1155 jamstava ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna, “čime je potaknuto više od 4 milijarde kuna investicija”. No, kreiranje nove garancijske sheme u cilju poticanja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, njihova bržeg rasta i razvoja, značilo bi iskorak i za Hamag Bicro.