Nakon što je Jutarnji objavio priču žene žrtve obiteljskog nasilja, koja je s djecom napustila nasilnika pa se našla pod prijetnjom gubitka posla u vrtiću jer joj je izrečena mjera nadzora nad roditeljskom skrbi, kontaktirali smo dvije pravne stručnjakinje Natašu Pećarević i Teutu Palčić da nam komentira spornu odredbu Zakona o predškolskom odgoju.
Podsjetimo, zakon sad propisuje da "radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta", a mjera se u ustaljenoj praksi socijalne službe izriče neselektivno, za oba roditelja - bez obzira na to koji je od njih nasilnik, a koji žrtva, i koji je napravio propuste ili nešto bitno gore u skrbi nad djecom.
U konkretnom slučaju žene o kojoj je Jutarnji pisao, mjera je izrečena jer je nasilnom bivšem partneru, s kojim žrtva ima djecu, zabranjen pristup i svaki kontakt sa ženom, pa nadzornik kojeg imenuje Centar za socijalnu skrb služi kao posrednik u komunikaciji o skrbi nad zajedničkom djecom.
Budući da je u Hrvatskoj sad najmanje 15 slučajeva da žrtve nasilja zbog sporne odredbe koja ne priznaje iznimke ne mogu zadržati zaposlenje, naše sugovornice smatraju da spornu odredbu zakona sigurno treba izbaciti, mijenjati ili preformulirati, ali isto tako vjeruje da trenutno ni državne institucije nemaju izbora.
Nemaju izbora
Tako Teuta Palčić, jedna od poznatijih domaćih odvjetnica za obiteljsko pravo, smatra da je treba izbaciti.
- Odredbu treba izbaciti jer mjera koja se izriče onemogućava osobama da se zaposle kao odgajateljice u vrtiću, iako mjera ujedno ne znači da je osoba i osuđena radi povrede prava djeteta sukladno kaznenom zakonu - jasna je.
Povrh toga, napominje, posebno je nelogično to što takva odredba postoji samo u Zakonu o predškolskom odgoju, a ne i u zakonu o školskom odgoju i obrazovanju.
Slaže se s time i Nataša Pećarević, odvjetnica za obiteljsko pravo s 20 godina iskustva, govoreći da je izmjena te odredbe nužna.
- Vjerujem da svi zaposlenici u Zavodu za socijalni rad misle da ta odredba nije dobra, ali oni nemaju izbora nego slijediti zakon. Posebno jer ni oni iz Ministarstva ne mogu dobiti nikakvu konkretniju uputu kako bi tu trebalo postupati - kaže Pećarević.
Naime, nijedna od nadležnih institucija - Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo socijalne politike - ne daje rješenje u ovom konkretnom slučaju. Pritom, kako je Jutarnji već pisao, odgovornost prebacuju jedni na druge. Tako iz Ministarstva obrazovanja kažu da je "osnovni problem što je žrtvi obiteljskog nasilja Hrvatski zavod za socijalni rad izrekao mjeru", a iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad kažu da je "tumačenje odredbi i eventualno reagiranje na iste, pa i traženje mišljenja nadležnog Ministarstva, na budućem poslodavcu kojeg taj zakon i obvezuje na postupanja".
Podbačaj institucija
Na pravni podbačaj institucija već neko vrijeme upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Kako kaže, Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu socijalne politike slala je preporuke za rješavanje ovakvih slučajeva "kažnjavanja" žrtve nasilja, tvrdeći da ovakve zakonske odredbe i praksa predstavljaju neizravnu diskriminaciju i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova. Ali i na njezine su se preporuke ministarstva oglušila.
Naša sugovornica, odvjetnica Pećarević, slaže s većinom preporuka pravobraniteljice Ljubičić, posebno u dijelu da bi se pravna pažnja trebala posvećivati svakom pojedinačnom slučaju te na temelju detalja slučaja određivati mjere. Pritom upozorava ipak da treba biti oprezan oko proglašavanja odredbe "diskriminatornom". Žrtva, kako kaže, nema spol.
- Osim toga, svaki se slučaj mora zasebno prosuđivati. Recimo, moguće je i da je žrtva nasilja počinila nešto na štetu djeteta. To bi bilo u slučaju da su se supružnici godinama svađali pred djetetom, a što može biti oblik emocionalnog zlostavljanja djeteta koje je u središtu konflikta - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....