VELIKA NEPRAVDA

Žena koja je žrtva nasilja vlastitog supruga ne može dobiti posao u RH, čak pet organizacija pokrenulo veliku akciju!

Pet nevladinih udruga traži od Ministarstva obrazovanja i hitno ukidanje sporne odredbe, a od Ministarstva socijalne politike promjenu uvriježene prakse

Ženama je dosta

 Goran Mehkek/Cropix

Pet nevladinih organizacija - Inicijativa #spasime, Zaklada Solidarna, Udruga predškolskih odgajatelja Sidro, Autonomna ženska kuća Zagreb i SOS Rijeka - uputit će Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 25., stavka 10. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji propisuje da se u vrtiću ne može zaposliti osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta.

Također će žurno obavijestiti relevantne međunarodne nadzorne mehanizme UN-a i Vijeća Europe za zaštitu žena od diskriminacije i nasilja o "strukturnim i kontinuiranim propustima koji se u Hrvatskoj uporno ne otklanjaju".

Isto prema žrtvi i prema nasilniku

U dopisu koji su predstavnice udruga poslale Vladi RH, premijeru Andreju Plenkoviću, ministru socijalne politike Marinu Piletiću, ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu te, na znanje, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić, podsjećaju na slučaj žene, žrtve nasilja, kojoj je nadležna socijalna služba izrekla mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi i koja je zbog toga ostala bez posla u vrtiću.

Riječ je o ženi koja je s djecom napustila nasilnog supruga, no socijalna služba je, sukladno uvriježenoj praksi, izrekla mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi podjednako i njoj i ocu nasilniku. Najčešći je cilj takvog neselektivnog izricanja mjere nastojanje socijalne službe da sebi olakša proceduru: kad imaju imenovanog nadzornika, roditelji automatski imaju i osobu preko koje će komunicirati o djeci, osobito u situacijama kad je nasilniku zabranjen pristup i izravna komunikacija sa ženom, žrtvom njegova nasilja. Iako, dakle, mjera nema nikakve veze s njezinim propustima u roditeljstvu, žena zbog nje ne može dobiti posao u vrtiću!

Jutarnji list opširno je o tome izvještavao: do sada je zbog tog razloga zaštitu od udruga zatražilo 15-ak žena, no nadležni su se oglušili na sve apele, pa i vrlo preciznu preporuku pravobraniteljice da razriješe situaciju i ukinu diskriminacijsku odredbu.

image

Ministar socijalne politike Marin Piletić i ministar obrazovanja Radovan Fuchs

Ranko Suvar/Cropix

Pet udruga stoga ponovno, u ime žena žrtava nasilja, zahtijeva od nadležnih "žurno postupanje zbog kršenja Ustavom zajamčenog prava na rad i zbog diskriminacije žena s maloljetnom djecom i žena žrtava nasilja s maloljetnom djecom koje su izgubile posao ili im je spriječeno zapošljavanje" na temelju spomenutog članka Zakona.

Konkretno, od Ministarstva obrazovanja traže da pokrene zakonske izmjene kojima će se ukinuti sporni zakonski članak, a da za prijelazno razdoblje hitno objavi Naputak kojim će propisati da se odredba ne odnosi na žene žrtve nasilja i žene u razvodu koje se nisu ogriješile o roditeljske dužnosti. Od Ministarstva socijalne politike zahtijevaju da se temeljito i sistemski istraže svi slučajevi mjera zaštite dobrobiti djeteta izrečenih ženama žrtvama nasilja, a od oba ministarstva i Vlade RH traže i uputu o ostvarivanju prava na naknadu štete ženama zbog nemogućnosti rada u ustanovama predškolskog obrazovanja ili zbog gubitka radnog mjesta zbog obiteljskopravne mjere zaštite koju je izrekla socijalna služba.

Kažnjene zauvijek

- Pravo na rad i pravo na privatni i obiteljski život ne može se uskraćivati ženama ni ženama žrtvama nasilja koje nemaju poteškoća u roditeljskim kapacitetima samo zato što je značajan dio njih u sustavu (oko 25 posto u 2015., a procjenjuje se da je danas taj udio i viši) isključivo radi postupaka vezanih uz razvod i dogovor o djeci nakon razvoda - navedeno je u dopisu.

Ističu kako se te žene tretira na jednak način kao i korisnike sustava socijalne skrbi za koje je nužna i poželjna državna intervencija u privatni i obiteljski život zbog ugroze djetetovog života, grubog zanemarivanja djeteta ili nasilja nad djetetom od strane počinitelja nasilja.

- Pritom se dodatno ženama žrtvama nasilja u Hrvatskoj jednako i neselektivno nameću mjere zaštite dobrobiti djeteta kao i počinitelju teških kaznenih djela nasilja u obitelji ili prekršaja - upozoravaju.

image

Ženama je dosta

Goran Mehkek/Cropix

Posebno grubim kršenjem prava žena smatraju činjenicu da žene koje su dobile ove mjere ne mogu ni nakon više godina, pa ni nakon što dijete stekne punoljetnost, dobiti potrebnu potvrdu da im nije izrečena mjera jer ona u evidenciji ostaje zauvijek.

Podsjećaju kako je sporna zakonska odredba u startu predložena bez obrazloženja, s nejasnom namjerom i bez relevantne procjene učinka te da sličnu odredbu ne poznaje ni jedna zemlja u bližem okruženju. Prema Istanbulskoj konvenciji, čija je Hrvatska potpisnica, države se moraju suzdržati od sekundarne viktimizacije žena žrtava nasilja i zalagati se za njihovo ekonomsko osnaživanje. Prema Konvenciji UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) države su obavezne spriječiti diskriminaciju žena, a obavezne su i provoditi korektivne mjere koje donose u korist žena koje se neće smatrati diskriminirajućim u odnosu na muškarce.

Ne odustaju od koncepta otuđenja

Posebno traže da se preispitaju sve mjere izrečene ženama na temelju tzv. Liste za procjenu manipulacije. Iako je Vlada RH prije godinu dana donijela odluku o odbacivanju pseudoznanstvenog koncepta otuđenja od roditelja u postupcima odluka o skrbništvu, na temelju kojeg je ta Lista i nastala, ona je i dalje dio provedbenog propisa.

- Prema našim prosudbama, primjena te Liste negativno utječe na procjenu sigurnosti i rizika za dijete u slučajevima nasilja nad intimnim partnerom, grubog zanemarivanja prava djeteta, nasilja nad djetetom i realne ugroze života djeteta ili majke, i u konačnici pravilnog odabira onog roditelja prema kojem se mjere izriču - navodi se u dopisu. Stoga traže i izmjene Pravilnika o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, u kojem će izrijekom stajati da se nadzor i druge mjere ne moraju izricati prema oba roditelja jer to ne propisuje Obiteljski zakon.

S obzirom na to da su posljedice spornih odredbi već nastupile, udruge traže i ostvarivanje naknade štete ženama koje su ostale bez posla, i to retroaktivno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 10:41