‘DOBRA NAMJERA‘

Pozadina nesuđenih sastanaka u Vladi: Ovih je pet stvari Plenković htio reći opoziciji

Svi čelnici oporbe odbili su doći uz obrazloženje da se Hrvatski sabor još nije konstituirao
Andrej Plenković
 Bruno Konjević/Cropix

Ključni izazovi koji su pred Hrvatskom u kontekstu epidemije, daljnje aktivnosti i mjere oko zdravstvene sigurnosti građana i gospodarskog oporavka, mjere za očuvanje radnih mjesta, daljnji potezi oko usvajanja plana oporavka EU i višegodišnjeg financijskog okvira te planirane aktivnosti oko obnove Zagreba nakon potresa.

To su teme o kojima je premijer htio jučer čuti mišljenje na planiranim pojedinačnim sastancima s čelnicima oporbenih parlamentarnih stranaka, no svi čelnici oporbe taj su sastanak odbili uz obrazloženje da se Hrvatski sabor još nije konstituirao, da se ne zna tko je oporba, a tko vlast te da se takve rasprave trebaju povesti sa svima u Saboru, a ne da dolaze pojedinačno iza zatvorenih vrata na telefonski poziv zamjenice predstojnika Ureda premijera Tene Mišetić.

- Imali smo dobru, prijateljsku namjeru da sjednemo i razgovaramo u dijalogu o tim temama koje su važne za hrvatsko društvo - kažu u Vladi.

Poziv na sastanak prvo je stigao javno, a potom je Tena Mišetić telefonski zvala lidere u ponedjeljak popodne, dan prije sastanka. Odbijenicu su odmah dobili od koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametnog, potom je i Škorin Domovinski pokret rekao da neće doći na neformalnu kavu s premijerom, zatim je i SDP to odbio, kao i platforma Možemo, a do posljednjeg trena ostalo je otvoreno hoće li doći Božo Petrov, predsjednik Mosta, koji je bio pristao na sastanak, ali je onda i on to odbio kada je vidio da nitko drugi ne dolazi. Petrov je bio naručen kod premijera u 9.30, a nešto prije 8 sati Most je na Facebooku objavio da ipak ne dolazi.

Podebljanje većine

“Očito je da nema želje za zajedničkim i konstruktivnim sastankom s cijelom oporbom. Pojedinačni sastanci s opozicijom neće ispuniti pravu svrhu, pa za njima nema ni potrebe. Vladine mjere očekujemo u Saboru, kao i zajednički sastanak Vlade s opozicijom, a Most nikada nije bio, niti će biti poluga za nečije političke kalkulacije”, poručili su iz Mosta.

Nakon toga je glasnogovornik Vlade Marko Milić izašao pred novinare ispred Banskih dvora te pojasnio zašto su planirali sastanak i što u Vladi misle o odbijenici cijele oporbe.

- Pozvali smo na sastanak čelnike vodećih stranaka unutar koalicija koje su ušle u Sabor iz poštovanja prema njima i svim hrvatskim biračima. Tema tog sastanka nije bilo nikakvo podebljanje parlamentarne većine. Tema je trebala biti isključivo razgovor o njihovu viđenju izazova koji su pred Hrvatskom - rekao je Milić.

Pojasnio je i kako je normalno da Tena Mišetić organizira sastanak, kao i inače i kada su strani državnici u pitanju, te da se nikad oko toga nisu stvarali problemi.

- Ali, dobro je da hrvatski birači vide razinu odgovornosti oporbe s obzirom na ozbiljne trenutke u kojima se Hrvatska nalazi. Izgleda da je oporba i dalje nesvjesna da se Hrvatska nalazi u možda najosjetljivijim, najizazovnijim trenucima još od Domovinskog rata i voljeli bismo da oporba u naredne četiri godine bude puno konstruktivnija, a što manje destruktivna - poručio je Milić. Dodao je da su čelnike stranaka zvali pojedinačno, a ne skupno, iz poštovanja, ustvrdivši da im ne treba konsenzus cijele oporbe za izglasavanje zakona i prijedloga te da nema potreba za sazivanjem drugog sastanka s obzirom na to da oporba nije pokazala političku volju.

U SDP-u su, pak, poručili da su informaciju o sastanku dobili iz medija i da im nije stigao nikakav službeni poziv, dnevni red ni popis sudionika.

Netransparentno

- Dobili smo usmeni telefonski poziv iz kabineta premijera, a mislimo da poziv na bilateralni sastanak u četiri oka nije transparentan, nije dobar i na taj se poziv nismo odazvali - rekao je glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas. Dodao je kako bi se odazvali da je u pitanju bio sastanak premijera s cijelom oporbom ili dijelom oporbe njima ideološki prihvatljivih stranaka, podsjetivši kako Sabor još uvijek nije konstituiran te da je Plenković tehnički premijer.

Tomislav Tomašević, čelnik platforme Možemo, rekao je, pak, kako se nisu odazvali sastanku jer ih to podsjeća na političku trgovinu s obzirom na to da se inzistira na sastanku jedan na jedan te da ne bi htio da se to doživljava kao neko trgovanje ispod stola. Ipak, odazvao bi se sastanku s cijelom oporbom idući tjedan kada se konstituira Sabor.

I iz Domovinskog pokreta su poručili da nisu dobili službeni poziv na sastanak s Plenkovićem.

- Miroslav Škoro je telefonom pozvan na neformalnu kavu koja bi se održala u utorak ujutro. Budući da je taj susret zamišljen kao neformalni razgovor, bez jasno definiranog protokola i tema, a kako bi se izbjegle potencijalne manipulacije sadržajem razgovora, predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro odlučio je pričekati konstituiranje Sabora i sastanak prema službenom protokolu, s jasno definiranim temama - poručili su iz DP-a još u ponedjeljak navečer.

Razgovor za Sabor

Škoro je, pak, jučer na konferenciji za novinare dodao da postoji način kako se sastanci protokoliraju i vode.

- Ozbiljna je situacija, treba razgovarati, ali ne može se baš ležerno sjesti i ćaskati o euru - izjavio je Škoro.

Dalija Orešković, koja je prva odbila sastanak, jučer je poručila kako joj je drago što su se neke oporbene stranke koje su planirale doći dozvale pameti.

- Svi se razgovori o problemima i budućnosti Hrvatske moraju voditi u Saboru, i to javno i transparentno. Nećemo se protiviti ni jednom rješenju koje je dobro za državu, ali to nisu razgovori koji se mogu odvijati iza zatvorenih vrata, nego onako kako je to propisano Ustavom - istaknula je Dalija Orešković.

Četiri povijesna dogovora vlasti i opozicije: Od Vlade nacionalnog jedinstva do puta u EU, arbitraže i Ustava

1991. Na prijedlog Franje Tuđmana formirana je Vlada nacionalnog jedinstva kako bi se postiglo jedinstvo u obrani Hrvatske od agresije JNA i Srbije/Crne Gore. Premijer je postao Franjo Gregurić, a u Vladu su ušle nestranačke osobe i poznati oporbeni političari poput Dražena Budiše i Zdravka Tomca.

2005. Premijer Ivo Sanader i čelnik opozicije Ivica Račan dogovorili su osnivanje Saveza za Europu, s ciljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju. “Cilj mojeg poziva na suradnju je da se osigura što bolji, stručniji i politički odgovorniji tim za pregovore kako bismo za Hrvatsku ostvarili što povoljnije uvjete ulaska u EU”, objasnio je Sanader u autorskom članku objavljenom u Jutarnjem listu.

2009. Nakon dogovora s tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom premijerka Jadranka Kosor tražila je odobrenje Sabora da potpiše dogovor o arbitraži, što je podržala i opozicija.

2010. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i šef SDP-a i oporbe Zoran Milanović dogovorili su se oko promjena Ustava, a među odredbe je uglavljena i ona o nezastarijevanju kaznenih djela za ratno profiterstvo te pretvorbeni i privatizacijski kriminal. (R. Bajruši)

Teme o kojima je premijer htio raspravljati prije Sabora

- ključni izazovi koji su pred Hrvatskom u kontekstu epidemije

- daljnje aktivnosti i mjere oko zdravstvene sigurnosti građana i oporavka

- nove mjere za očuvanje radnih mjesta

- daljnji potezi oko usvajanja plana oporavka EU i višegodišnjeg financijskog okvira

- planirane aktivnosti oko obnove Zagreba nakon potresa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2024 13:58