Poslodavci će stranim radnicima kojima daju nezakonit otkaz plaćati trošak povratka u njihove zemlje

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je prijedlog izmjena Zakona o strancima kojima se uvode mnoge novine. Tijekom javnog savjetovanja na prijedlog izmjena Zakona stiglo je 239 komentara, a ponajviše nezadovoljstva izazvalo je uvođenje zadužnica.

Prema prijedlogu, poslodavci će za svakog radnika iz trećih zemalja, a koji nije sezonac, državi morati dati zadužnicu odnosno novčano jamstvo. Zadužnica će biti aktivirana ako državljanin treće zemlje ne počne s radom u roku predviđenim u ugovoru o radu ili ako mu je poslodavac otkazao ugovor o radu.

Zadužnica neće biti naplaćena ako se radi o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednom otkazu ugovora o radu, prije isteka roka od tri mjeseca rada u Hrvatskoj. Zadužnica bi bila izdana na vrijednost jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj u protekloj godini.

Bit će aktivirana u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je ugovor otkazan bez njegove krivnje prije isteka tri mjeseca rada u Hrvatskoj. Sredstva će se koristiti za pokrivanje troškova povratka radnika u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.

U MUP-u tvrde da će zadužnice "utjecati na poslodavce da vrše temeljite selekcijske postupke za radnike koji su im stvarno potrebni. Njima se želi spriječiti nelojalna konkurencija te osigurati da se državljani trećih zemalja ne zateknu u neizvjesnim situacijama ili nezakonitom boravku". Protiv zadužnica u javnom savjetovanju izjasnili su se Hrvatska gospodarska i Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga turizma te pojedini poslodavci.

Njihovi prigovori uglavnom idu u smjeru da će zadužnice dodatno financijski opteretiti poslodavce, "i to u situacijama na koje uglavnom nemaju utjecaja". Iz MUP-a odgovaraju da primjedba o financijskom opterećenju poslodavaca nije opravdana jer "se zadužnica aktivira u zakonom propisanim slučajevima, a ne tijekom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad".

U Hrvatskoj obrtničkoj komori smatraju da se poslodavac "vrlo često zatječe u neizvjesnim situacijama kada državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja ili samovoljno napusti radni odnos ne poštujući proceduru otkaza i bez ikakva obrazloženja ili obavijesti se više ne pojavi na poslu. Od poslodavca bi se troškovi povratka državljana trećih zemalja mogli tražiti samo ako bi pravomoćno bilo utvrđeno da je odluka o otkazu bila nezakonita".

Nezadovoljstvo je izazvala i odredba da je poslodavac ili državljanin treće zemlje u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad o tome dužan obavijestiti policiju u roku od pet dana. Sada je taj rok 15 dana.