IDEJA O OPOREZIVANJU AKTIVE BANAKA POSTOJI JOŠ OD VELIKE GLOBALNE KRIZE

Pohlepu obuzdati porezom na rizik

Razvijene zemlje ne uzimaju novac bankama radi proračuna, nego da bi spriječile buduće krize

ZAGREB - Mađarska je odobrila porez na banke, koji je tri puta veći od onog kojeg predlažu u drugim europskim zemljama. Iako je planirala uvesti porez na bankarsku aktivu od 0,45 posto, vlada ga je na kraju povisila na 0,5 posto, procjenjujući da će tako u proračunu skupiti oko 700 milijuna eura.

Oštre mjere

Strane banke u Mađarskoj, osobito RBA i Erste, snažno su se pobunile, upozoravajući da bi to moglo ugroziti ekonomski oporavak i stabilnost financijskog sustava.

Banke najviše strahuju da bi mađarsku ideju mogle kopirati i druge vlade u regiji kojima nedostaje novca u proračunu, što se upravo događa u Hrvatskoj. Budući da mnoge od tih banaka imaju rasprostranjenu mrežu u regiji, postoji rizik da ih zadesi i dvostruko oporezivanje. U pomoć mađarskim bankama priskočila je i Europska bankarska federacija, koja je pozvala vlasti na “dubinsku modifikaciju poreza”. No, ništa nije pomoglo. Vlada je odlučila uvesti porez, makar na određeno vrijeme, dok za mađarsku ekonomiju ne dođu bolji dani.

Sanacije banaka

Još od početka globalne krize, za koju se najodgovornijima smatraju pohlepne banke, razmatra se ideja uvođenja neke vrste poreza na te financijske institucije, osobito u zemljama koje su morale izdvojiti znatan novac za sanaciju banaka, poput SAD-a, Velike Britanije, Irske, Njemačke i Austrije. Za razliku od Mađarske, glavni motiv oporezivanja banaka nije punjenje proračuna, nego destimuliranje rizičnih poslova u koje su se upuštale te stvaranje fonda iz kojeg bi se financirale buduće bankarske krize. Tako bi banke same plaćale svoje pogreške.

Amerika čeka

U SAD-u, primjerice, razmatra se prijedlog o uvođenju poreza na imovinu banaka od 0,15 posto, čime bi se u deset godina prikupilo ukupno 117 milijardi dolara. Međutim, zakon je na čekanju.

Velika Britanija je najavila uvođenje poreza od 0,04 posto, koji bi 2012. godine porastao na 0,07 posto, vjerujući da će na taj način godišnje prikupiti oko tri milijarde dolara. S druge strane, Japan, Kanada i Australija smatraju uvođenje tog poreza nepotrebnim, kao i mnoge zemlje s tržišta u nastajanju. Marina Klepo

Stav EU:Novac od svih u jednu mrežu

Banke su sklonije tome da fond ipak bude odvojen jer se boje da bi se lako mogao pretvoriti u izvor novca za pokrivanje proračunskog deficita. Na koncu, određeni stav o tome počela je promicati i Europska komisija.

Michel Barnier, europski povjerenik za unutarnje tržište, sugerira da nacionalni fondovi u koje bi se slijevali prihodi od poreza na banke postanu dio mreže EU. Službenici u Bruxellesu se nadaju da bi se nacionalni modeli u idućih nekoliko godina mogli harmonizirati. Ako do toga dođe, čini se realnim da bi porez zahvatio i hrvatske banke, ali ne za pokrivanje proračunskog deficita.( M. K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 08:34