A GDJE SU HRVATI?

OPASNE I DOBRE NACIJE Istraživanje u Beogradu otkrilo: Ove narode Srbi smatraju 'neprijateljima'!

U sociološki znatno ozbiljnije provedenoj anketi mladi Hrvati bi za prijatelje Nijemce, Amerikance i Talijane
 AFP

Novo istraživanje provedeno u Srbiji o stavovima građana o Kosovu i NATO-u otkrilo je koji su narodi Srbima “prijatelji”, a koji “neprijatelji”, tko je opasan, a tko dobar. Na pitanje koji su im narodi najveća prijetnja, čak 40 posto Srba odgovorilo je da najveću opasnost osjećaju od SAD-a, potom Njemačke, Albanije, Velike Britanije i, na kraju, od Hrvatske, što smatra 9 posto Srba. Najveći prijatelji Srbima su Rusija s čak 47 posto, potom Grčka, Kina, Japan i Italija s pet posto.

Politika obojala anketu

Istraživanje Beogradskog centra za sigurnosnu politiku proveo je CESID, Centar za slobodne izbore i demokraciju. Sociolozi s kojima smo razgovarali kažu da su rezultati posve očekivani i da je u slučaju “neprijatelja” utjecali geopolitička ideologija i u ogromnom dijelu politika, a u slučaju “prijatelja” presudni su tradicija, kultura, religija.

- Rezultati tog istraživanja uglavnom su očekivani. Tu se miješaju dvije razine. Jedna je moguća zbiljska opasnost od moćnih država, SAD-a prije svih, ali i Njemačke pa i Velike Britanije, a drugu razinu čine tradicionalni, noviji ‘neprijatelji’ Srba - Hrvati i Albanci. Odgovori se mogu interpretirati s tradicionalne točke gledišta, čestim nesporazumima i neprijateljstvima sa susjedima, ali i one situacijske, vezane uz bombardiranje Srbije od strane zemalja koje su u Srbiji percipirane kao saveznici, SAD, Velika Britanija - kaže sociolog dr. sc. Dragutin Babić iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Moj narod je naj

S druge strane, prijatelji su oni koji su bliski, tradicijski, vjerski, i to je još očekivanija slika odgovora. Dr. sc. Babić naglašava da su različiti uzroci predrasuda, stereotipa i stigmi prema etnički, rasno ili vjerski drugačijima, od tradicionalnih, preko konformističkih do frustracijskih. Ipak, za prostore bivše Jugoslavije je etnocentrizam (u središtu isključivo moj narod) jedna od posljedica, a nakon ratnih sukoba i uzrok stereotipa i predrasuda o onima druge vjerske i nacionalne pripadnosti. Naši sociolozi ističu da su ovakva istraživanja prilično upitna i često huškačka jer su sugestivna i politički obojena. Tako je u sklopu istog istraživanja više od 60 posto Srba reklo da Kosovo ni po koju cijenu ne treba priznati, da su sve zemlje koje to žele njihovi neprijatelji, a da bi neovisno Kosovo bilo direktna prijetnja sigurnosti Srbije misli više od 70 posto Srba. Ove je godine Njemačka zauzela visoko mjesto na popisu neprijatelja upravo zato što se angažirala u rješavanju kosovskog pitanja. Najviše građana Srbije smatra da je za njenu sigurnost najbolja vojna neutralnost, NATO je i dalje velika opasnost za sigurnost, a upravo zato i preziru SAD. U Hrvatskoj nije provedeno slično istraživanje koje bi otkrilo koji su narodi Hrvatima najdraži, a koji najomraženiji. No, provedeno je nekoliko znanstveno bitno studioznijih istraživanja, a neke je radio i dr. sc. Babić koji se posebno bavio hrvatsko-srpskim odnosima.

Hrvatske distance

Za razliku od Srba koji njeguju odnose s istočnim ili južnim susjedima, i oni su im bliski, Hrvati upravo takve stavljaju na dno ljestvice, priklanjaju se Zapadu i te narode navode kao bliskije ili su s njima skloniji stupati u kontakte. Interesantno je istraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja među mladima od 14 do 27 godina. Oni su rekli da su im najprihvatljiviji prijatelji upravo Hrvati, tek onda slijede Nijemci, Amerikanci i Talijani, potom Bošnjaci, Slovenci, a onda u začelju kao potpuno distancirani Crnogorci, Srbi, Albanci i Romi.

Ni Hrvati nisu bez predrasuda

Ratni sukobi, kao i neke vrlo ukorijenjene i tradicionalne predrasude, po sličnom obrascu, generiraju i socijalnu distancu Hrvata prema drugim narodima. Tako se pri dnu ljestvice poželjnih za komunikaciju nalaze Srbi, Albanci i Romi, kaže dr. sc. Dragutin Babić s Instituta za migracije i narodnosti, koji se u svojim radovima posebno bavio hrvatsko-srpskim odnosima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:46