Prošlotjedno otvaranje milijarditog Facebook profila bilo je idealna prilika i za analizu online prijateljstava provučenu kroz prizmu međudržavnih odnosa, a stvari uglavnom stoje ovako: ljudi iz različitih zemalja sprijateljuju se ili po principu Eurovizije (dakle, “dobrokomšijskom”) ili pak slijedeći puteve ekonomskih migracija.
Prema iznimno zanimljivoj interaktivnoj karti objavljenoj na stranici www.facebookstories.com, koja za svaku zemlju svijeta prikazuje iz kojih pet država stanovnici te zemlje imaju najviše Facebook prijatelja, situacija je, primjerice, ovakva: Hrvati se - ovim redoslijedom - najviše sprijateljuju s građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Austrije.
Slovenci klikaju Bosance
Stanovnici BiH imaju gotovo isti popis, samo malo drugačiji redoslijed - Srbija, Hrvatska, Austrija, Crna Gora i Slovenija, a Slovenci najviše “frendaju” Bosance i Hercegovce, potom Hrvate, Srbe, Makedonce i Austrijance.
Srbi pišu Albancima
Dakle, zemlje bivše Jugoslavije Facebook prijatelje traže mahom jedne među drugima, uz pojedine iznimke: Crnogorci u prvih pet imaju Maltu, a Makedonci Albaniju, Bugarsku i Švicarsku. Kada pak dođemo do Srbije, stvar se fantastično komplicira.
Naime, dok su četiri od pet zemalja prema kojima prijateljstva idu iz granica Srbije dosta očekivane i logične - BiH, Crna Gora, Makedonija i Hrvatska, kako objasniti Albaniju? Još je zanimljiviji promet u suprotnom smjeru: Srbija se nalazi u prvih 5 najpopularnijih u gotovo 10 europskih država. I dok je lako objašnjiv veliki broj veza prema Srbiji iz Njemačke, Austrije i Švicarske (gdje živi brojna gastarbajterska populacija) te iz Mađarske i Bugarske (koje su joj susjedne zemlje sa snažnim povijesnim i ekonomskim vezama), kako se tu uklapaju Češka i Švedska? A tek Kneževina Monako?
Svi lajkaju Severinu
Srpska hiperaktivnost na Fejsu postaje nešto razumljivija kada se u obzir uzmu brojke. Penetracija Facebooka u Srbiju je visokih 46% ukupnog stanovništva i čak 82% online populacije, a sa 3,4 milijuna profila 46. su na svijetu. Zapravo, jedino po čemu se hrvatski Facebook (1,5 milijuna profila, Facebookom se služi 35 posto stanovništva i 70 posto online populacije, po čemu smo 71. na svijetu) može mjeriti sa srpskim je to što smo zajedničkim snagama službeni Severinin profil lajkali 283 tisuće puta.
Ukrajinci vole Nigerijce, a Izraelci Palestince
Kada se maknemo od Balkana, vidljivo je da i ostatak Facebookova univerzuma funkcionira na sličnim principima: malo susjeda i mnogo ekonomije. Primjerice, četvrta zemlja na popisu veza Islanda je Poljska - Poljaci su najbrojnija imigrantska nacija na Islandu jer ta otočna zemlja ne traži vize.
Prije Velike recesije bilo ih je 20 tisuća, sada ih ima upola manje. Gotovo sve južnoameričke zemlje španjolskoga govornog područja vezane su sa svojom bivšom kolonijalnom maticom, baš kao što je Brazil s Portugalom. Analogno tome, najviše veza iz Ujedinjenog Kraljevstva ide k Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i Južoafričkoj Republici, ali i Nigeriji.
Novi ekonomski poredak jednako je utjecajan: snažno su povezani Kazahstan i Srednjoafrička Republika, dok napaćeni Sudan najviše Facebook prijateljstava ima s Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskom Arabijom...
Ima i starih prijateljstava, pa tako Ukrajinci nakon Rusije najviše veza imaju s Nigeri-jom. Odgovor se krije u darežljivoj politici davanja studentskih viza Nigerijcima te još snažnijem uplivu ukrajinskih stručnjaka u nigerijsko gospodarstvo.
Neke se veze, poput recimo izraelskih, odupiru svakom
logičnom objašnjenju, ali i
nude barem tračak optimizma.
Naime, broj jedan na njihovu popisu je Palestina, broj dva Jordan, a tri Egipat, svaka nominalno manje naklonjena Izraelu od prethodne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....