Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Šareni dalmatinski i bijeli slavonski rastu zajedno, glavica uz glavicu na njivi podno krova Hrvatske, gromade planine Dinare koja se nadvija nad cijelim kninskim krajem.
Njiva nešto manja od hektara pripada Dušanu Milivojeviću iz Polače, dio je njegova OPG-a Podinarac s isključivo biološkom proizvodnjom, a to što na njoj odlično uspijeva je bijeli luk, češnjak.
Dalmatinac i slavonac dvije su sorte koje je Milivojević odabrao da bi u svoj rodni kraj vratio kulturu po kojoj je Polača bila poznata. Još do prije 30 godina, govori Dušan, tu se uzgajao češnjak posebne sorte, povrtlarski znamen toga kraja u stručnoj literaturi poznat kao "ozimi polački", međutim nestao je kada su stanovnici Polače u "Oluji", oslobodilačkoj akciji Hrvatske vojske, napustili svoja ognjišta.
Tako je Dušana (38), razmjerno mladog čovjeka, naročito kada je riječ o poljoprivredi, dopalo da u svoj kraj vrati uzgoj češnjaka, makar i ne bio onaj lokalni.
"Ozimom polačkom" kao da se, nažalost, zatrlo sjeme, jer kada je prije dvije godine preuzeo OPG od pokojnoga djeda Božidara i planirao koje će nasade zasnovati, nigdje ga nije bilo na listi biološkog sjemena i sadnica kakve je u obvezi koristiti. "Jedi vitamin, ne pesticid", geslo je Milivojevićeva imanja i njegov osobni kredo.
Klimatski uvjeti
Budući da se sve odvija u Parku prirode Dinara, najmlađem u zemlji, od početka je Dušan čvrsto odlučio da u ozračju nezagađene prirode radije neće uzgajati ništa osim bioloških nasada.
Osim češnjaka, koji je s obzirom na količinu proizvođački forte na održivom imanju, zasadio je uz potporu Ministarstva poljoprivrede 450 mladih badema, višanja i trešanja trajnih nasada. Barem još dvije godine stabla neće doći na rod, a tada će, govori, razmišljati i o preradi voća.
U vrtu ima još nešto rajčica, kupusa, krumpira i salate, no to je zasad razmjerno skromnija ponuda jer je limitiran navodnjavanjem. Polača nema vodovod, već se kišnica pohranjuje u gusternama koje ljeti dopunjuju vatrogasci dovozom vode. Stoga je voda u klimatskim uvjetima oštrih zima napuhanih burom i tome u opreci vrelih, sušnih ljeta prava blagodat s kojom se krajnje racionalno postupa. Doduše, luk ne treba navodnjavati jer je otporna kultura i dovoljna mu je prirodna vlaga na njivi.
Milivojević uskoro očekuje poboljšanje i u takvim uvjetima: s obzirom na broj bodova koji nosi njegov OPG dosta je izgleda da ostvari poticaje iz EU sredstava za navodnjavanje u okviru mjere 631 za mlade poljoprivrednike. To će, kaže, podići njegovu proizvodnju za 50 posto, a kategoriju ekonomske veličine sa sedam na 10 tisuća eura.
Dušan Milivojević sve je prije nego tipični hrvatski poljoprivrednik, dapače i mlad čovjek na pragu 40. Diplomirani je ekonomist s magisterijem u uslužnom biznisu, a njegova djevojka Milena Ignjatić, koja je ujedno stručna suradnica u OPG-u, završila je konzalting u agronomiji. I naravno, oboje su visokoopismenjeni u pogledu digitalne tehnologije. Premda je od svoje 24. do 30. godine boravio u inozemstvu na studentskim specijalizacijama u Kanadi, Velikoj Britaniji, čak i radio na kruzerima, u pravome žrvnju teškog posla s malo odmora pod strogom radnom disciplinom, taj se rođeni Kninjanin vratio u Polaču i preuzeo djedovinu.
- Van sam otišao razmišljajući racionalno. Puno sam naučio, ali sam zaključio da za mene nije taj svijet u kojem mladi ljudi rastu u svojevrsnoj razmaženosti obilja i velikih potreba koje im izazivaju frustraciju ako ih ne ispune. Ni velegradovi nisu neka mjesta za obitelj, a meni obitelj puno znači. Srcem sam odlučio doći u Polaču stvoriti nešto u razmjerno skromnim uvjetima i nisam se pokajao, kaže mladi čovjek koji se odlučio skrasiti u opustjelom kraju pod Dinarom, gdje u dvadeset zaselaka ima 160-ak najviše starijih stanovnika od nekad deset puta više žitelja. Dušan je imao viziju, sve je dobro isplanirao, pomno analizirao što može uzgajati s obzirom na klimatske uvjete i kvalitetu tla te začinio šalicom ljubavi, voli reći.
Znanstveni radovi
- Uspio sam! Već za dvije godine od nepoznatog OPG-a ušao sam u izbor 20 najboljih u zemlji, a češnjak je već u prvoj, pandemijskoj godini sve isplatio. OPG je održiv s ekonomskog, socijalnog i okolišnog aspekta - zadovoljan je naš sugovornik. On je radio na marketingu i kaže da je uspio od nepoznatih ljudi stvoriti klijente i partnere, budući da marketing iz usta zadovoljnog kupca najviše vrijedi. K tome, odličan je osjećaj u svoj kraj vratiti kulturu po kojoj je bio čuven i nahraniti nečija usta zdravim proizvodom pospješenim jedino onim čega ima u prirodi.
Do stotinu kilometara udaljenosti on sam dostavlja narudžbe kupcima, a stalno opskrbljuje nekoliko restorana i hotel u Kninu. Tonu luka je prodao i prije početka srpnja. Preostala mu je manja količina za vlastite potrebe, a dio je izdvojio za novi usjev. Ono što ostane nakon što svoje uzmu nametnici i druge nepogode najbolje je što čovjek može pojesti! - tvrdi Dušan.
Želja mu je baviti se znanstvenoistraživačkim radom, a on i Milena Ignjatić već supotpisuju dva znanstvena rada.
Izvorno pisani na engleskome i objavljeni u International Journal of Science and Research (IJSR), prvi je na temu budućnosti poljoprivrede u EU, a jedan o mladim poljoprivrednicima.
- Na razini EU poljoprivredna gospodarstva razmjerno su stara. Nose ih ljudi u dobi 55 plus, a mi zastupamo tezu da su upravo mladi ljudi, obrazovani i digitalno pismeni, budućnost europske poljoprivrede - kaže Dušan.
Milena i on žele mijenjati percepciju o poljoprivredi i poljoprivrednicima i nadaju se da su primjer dobre prakse na tom putu.
