NOVI RAT ZAGREBA I LJUBLJANE 'Prevarili ste nas, Hrvati, čim ste ušli u Europsku uniju!'

Zašto se Slovenci ne drže dogovorenoga i ne zatraže zastoj u sudskom procesu protiv Ljubanske banke, kao što je učinila Hrvatska u skladu s dogovorom. Po hrvatskom zakonu, da bi nastupio zastoj, obje strane to moraju zatažiti.

Odvjetnici Ljubljanske banke moraju tražiti zastoj, oni to vrlo dobro znaju. Mi smo to učinili, dok Slovenci nisu.

Kada će Slovenci početi poštivati ono što su potpisali, rekli su nam u utorak u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, uzrujani novim optužbama iz Ljubljane.

Zašto Slovenci to nisu učinili, pitamo sugovornika sa Zrinjevca.

- To je pitanje za njih! Mi smatramo da se treba držati ugovora i dogovora. A susjedi Slovenci uporno izbjegavaju to učiniti! I onda optužuju nas da smo krivi jer sudski postupci teku, glasio je odgovor.

Gotovo istovremeno, iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu stiže priopćenje iz kojeg se dade pročitati upravo suprotno, da je Hrvatska izigrala dogovor jer nije ispunila svoje obveze iz Memoranduma o suglasnosti.

- Tužbe protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke, koje kontinuirano teku pred hrvatskim sudovima, u suprotnosti su sa sadržajem Memoranduma i voljom ugovornih stranaka. Za razliku od Hrvatske, Slovenija je obveze koje proizlaze iz spomenutog akta već ispunila, tvrde u slovenskom veleposlanstvu.

Kao što je to dan ranije najavio i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, iz slovenskog veleposlanstva jučer su upozorili Hrvatsku kako je Memorandum o suglasnosti za njih međunarodni ugovor i da se problem devizne štednje ne može rješavati pred hrvatskim sudovima, već u sklopu sukcesije.

- Moguće konačne odluke u spomenutim postupcima Slovenija zato neće priznati, pošto bi bile u suprotnosti sa slovenskim pravnim redom i kao takve bespredmetne. Sukladno navedenom i slovensko veleposlanstvo u Zagrebu spomenute sudske postupke više neće pratiti, kažu u veleposlanstvu.

Nakon što je na Općinskom sudu u Zagrebu najavljen nastavak sudskog procesa protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke, Slovenija i Hrvatska opet izmjenjuju teške riječi i međusobne optužbe. Dobrosusjedski odnosi ovaj su put, čini se, izgubljeni u prijevodu.

I dok je za Hrvatsku “stay” iz Memoranduma o razumijevanju “zastoj”, za Slovence je “prekid”.

Memorandum o suglasnosti potpisan je 11. ožujka 2013. u Mokricama i time je uklonjena zadnja prepreka za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.

Već na prvom sljedećem ročištu nakon potpisa Memoranduma, odvjetnici koji zastupaju hrvatsku stranu dobili su nalog da zatraže zastoj spora, tvrde i u hrvatskoj Vladi.

Ali odvjetnici Ljubljanske banke nisu tražili zastoj, već prekid spora.

Dodatni je problem što se bazelska Banka za međunarodna poravnanja u međuvremenu proglasila nenadležnom za rješavanje pitanja stare devizne štednje Ljubljanske banke kroz sukcesiju. Hrvatska je, skupa sa slovenskom stranom, prije nekoliko mjeseci poslala pismo u Basel tražeći pomoć u organizaciji pregovora između dviju država o prenesenoj deviznoj štednji.

No, Banka za međunarodna poravnanja je u rujnu je priopćila kako je njezina uloga u pregovorima o jamstvima na devizne depozite između zemalja bivše Jugoslavije prestala. Iz Basela su poručili da mogu ponuditi samo objekte za sastanke sudionicima izravnih pregovora.

Ako Banka za međunarodna poravnanja ne želi voditi sukecijski spor, a Slovenija neće priznati odluke hrvatskih sudova, jedino rješenje mogla bi biti arbitraža pred nekim od priznatih međunarodnih sudova, na primjer u Beču, Londonu ili Zurichu.

Prije toga će sigurno još biti političkih pregovora jer je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec već najavio svoj dolazak u Zagreb 20. studenoga.