Jedna od najljepših i najpoznatijih hrvatskih plaža, Zlatni rat na Bolu promijenila je ove godine svoj oblik! Rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, nego se preko zime pretvorio u svojevrsnu "čizmu", a dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema samom mjestu Bol. Na tu su pojavu mnogi ukazivali još ove zime. Načelnica općine Bol Katarina Katarina Marčić ističe da se promjene na Zlatnom ratu događaju već neko vrijeme, a da je na to gotovo isključivo utjecala promjena klime.
- Zadnjih par godina žalo se premješta s jednu na drugu stranu. Postoje uobičajene izmjene u toku godina, u posljednjih nekoliko godina se ta simetrija rta gubi. Prije je bilo više žala na zapadnoj, nego na istočnijoj obali, a sada ga je vidljivo više na istočnoj strani te rt gubi onu svoju simetriju po čemu je Zlatni rat jedinstven. Sada se dešavaju nekakve promjene, i ne znamo je li nešto kratkotrajno nešto što se i prije događalo. No, zabrinjavajuće je ako se nastavi ovo događati. Laičko je mišljenje da se to događa promjenom mikroklime, ponajviše i vjetrova i učestalost jačih vjetra. Zimi su vjetrovi slabiji nego ranije, nedostaje jakog juga koji bi materijal zakretali prema zapadnoj strani, smatra načelnica. Dodaje da nema nekog značajnijeg ljudskog faktora koji je u zadnjih nekoliko godina utjecao na izgled Zlatnog rata.
- Nismo imali u zadnjih nekoliko godina značajne promjene ni na kopnu ni na moru. Planirala se gradnja luke Bol, i da je možda ona sagrađena, to bi se moglo povezati s time. No, nije se ništa značajnije dogodilo. Kada su izgrađeni veliki hotelski lanci, svi su se ti iskopi iskrcavali u more i tada je plažni materijal hranio sve plaže i tako je Zlatni rat u nekakvoj recentnoj povijesti povećao plažni materijal. No, tako nečega nema već godinama i zabranjeno je materijal odlagati u more. Veća je svijet ljudi oko toga, smatra načelnica. Dodaje da se površina plaže nije značajnije promijenila, nego se damo premjestila sa zapadne obale na istočnu.
Domagoj Lažeta iz županijske Javna ustanova ‘More i krš‘ koja upravlja ovim zaštićenim značajnim krajobrazom zna za problem, no on smatra da je uz same vjetrove na promjenu izgleda Zlatnog rata s godinama utjecala i gradnja kuća te ostale infrastrukture koje su kroz godine spriječile tihu eroziju sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata kako je on prvotno i nastao.
- To se dobrim dijelom događa zbog klimatskih procesa, ali se oblik mijenja kroz godine i desetljeća zbog ljudskih radnji – gradnje kuća, šetnica, ali i divljeg sidrenja. Naime, današnji oblik Zlatni rat je dobio zbog erozije tla s Vidove gore kroz stoljeća. Taj se sediment spušta s brda, ističe Lažeta. A gradnja vjerojatno usporila daljnju eroziju. Ističe da se ne radi o ničemu što je recentno izgrađeno, već da je to nešto što se gradilo godinama.
- Izgrađene su kuće i hoteli. Dolazi do pokušaja da se zaustavi ta erozija kroz šetnice i slično. Naš stav je da se ta erozija maksimalno treba osloboditi i pustiti prirodi da radi svoje. To se događalo kroz desetljeća, tako da ne postoji samo jedan kanal i vododerina koji su zatvoreni. Cijelom dužinom je tako. I zato se samim time usporava prirodno taloženje sedimenta, ističe.
S druge strane uništavanje posidonije na morskom dnu kroz divlja sidrenja također nije održalo Zlatni rat onakvim kakvim ga znamo. Baš zbog toga je ustanova sa Splitsko-dalmatinskom županijom lani izradila studiju sidrenja na ekološki način s vijkom čime će se minimalno utjecati na staništa te morske biljke, a ujedno će se zaštititi krajobraz. Na županiji je da nakon ove studije raspiše koncesije za postavljenje sidrišta.
- Nakon te studije donesen je plan rasporeda sidrišta.Sama ta studija je podloga za dodjeljivanje koncesija i korištenje prostora. Kada se bude raspisala koncesija za sidrenje u blizini Zlatnog rata, to će moći biti samo na ekološki način. No, to još nije zaživjelo jer koliko mi je poznato još nisu dodijeljene koncesije, zaključio je Lažeta.