ZAGREB - Iako od Njemačke nije lako dobiti kompliment, prezaduženim zemljama s europske periferije to je ipak uspjelo. Studija njemačkog Udruženja komora za industriju i trgovinu pokazuje da su problematične zemlje u godinama krize ipak ojačale svoje ekonomije i postale konkurentnije. Grčka, Portugal, Španjolska, Irska i Italija smanjile su trošak rada, povećale izvoz i danas imaju bolje uravnoteženu trgovinu s inozemstvom. Kako sugerira studija, čije je rezultate objavio Spiegel, “to bi konačno mogla biti točka zaokreta”.
U toj grupi zemalja južne Europe koje kronično pate od slabe konkurentnosti nalazi se i Hrvatska, ali u njoj nema “točke zaokreta”.
Sve je skupo
Sve relevantne međunarodne institucije već godinama govore da Hrvatska mora ojačati ekonomiju, tržištu ponuditi atraktivniji proizvod i povećati izvoz. No, za razliku od ostalih zemalja, Hrvatska nije iskoristila krizu niti da smanji trošak rada niti je uspjela povećati izvoz. Štoviše, jedina je zemlja u Europi koja danas izvozi manje nego 2007. U vrijeme blagog oporavka proteklih godina mnoge su europske zemlje bilježile rast izvoza po dvoznamenkastim ciframa, napominje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. Istodobno, u Hrvatskoj je stagnirao ili rastao samo dva do tri posto.
- Kada se uspoređuje kretanje BDP-a proteklih godina, upravo izvoz predstavlja najveću razliku između Hrvatske i ostalih europskih zemalja. Tijekom krize Hrvatska je gubila već postojeća tržišta iz jednostavnog razloga jer nije konkurentna - kaže Vizek. Razlog tome, dodaje, ponajprije su uvjeti poslovanja i problemi s kojima se proizvođači suočavaju kod kuće. Uz okruženje koje poslovanje čine skupim, tu je i problem visokog troška rada.
Iako podaci govore da neto plaća pada i zaposleni za nju mogu kupiti sve manje zbog rastućih cijena i troškova života, činjenica jest da je bruto plaća, primjerice, 2007. godine bila 7065 kuna, a danas je 7909 kuna. Vlada je smanjila doprinose za zdravstveno, što dijelom pojeftinjuje trošak rada. Međutim, sudeći po podacima Eurostata, veći efekt zasad je ipak izostao.
Rejting agencije
Dok su mnoge zemlje gotovo vratile jedinični trošak rada (cijena rada u odnosu na stvoreni BDP) na razinu prije krize, a to su u prvom redu Grčka, Irska i Portugal, u Hrvatskoj je on danas 13,6 posto veći.
Dok se ministri Slavko Linić i Radimir Čačić prepiru je li za pad BDP-a kriv podbačaj investicija ili slaba potrošnja građana, pravi odgovor možda ipak leži drugdje. Kada Hrvatsku uskoro opet posjete analitičari rejting agencija, u njihovu će fokusu opet biti pitanje kakvi su potencijali za dugoročni rast ekonomije. Nažalost, ministri se neće imati čime pohvaliti. Investicije u koje se uzdaju nemaju osobit domet, a uvjeti za ulagače nisu poboljšani.
Vizek: U vrijeme krize mi smo gubili stara tržišta
U godinama prije krize rast ekonomije, kaže Maruška Vizek, temeljio se uglavnom na građevini i trgovini. One više ne mogu vući rast, kao ni proizvodnja koja je doživjela pravi kolaps. Jednako tako stradao je izvoz, više nego drugdje. Hrvatska je došla u situaciju da nema na čemu temeljiti dugoročni rast. Zato je najvažnije, smatra Vizek, da vladajući počnu sređivati cjelokupni sustav koji će poslovanje učiniti jeftinijim.