Kada se već činilo da je ideja uređenja ustaškog ili, kako ga incijatori zovu, "groblja hrvatskih vojnika 1941. - 1945." unutar kompleksa Mirogoj zamrla smrću bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, a definitivno bila pokopana dolaskom Tomislava Tomaševića u Ured gradonačelnika grada Zagreba, pojavio se zastupnik Mosta u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža koji je taj prijedlog uspio progurati na dnevni red današnje sjednice.
Podsjetimo, malo prije nego što je preminuo, Bandić je izašao u susret inicijativi "žrtvoslovnih udruga" (Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Žrtve za Hrvatsku Osijek, Hrvatski obredni zdrug Jazovka - krilo Đakovo, Udruga Bosansko-hercegovački Hrvati i Hrvatski domobran - Udruga ratnih veterana Hrvatske, ogranak Osijek) da se na Mirogoju uredi "groblje hrvatskih vojnika 1941. - 1945.", dakle groblje vojnika koji su tijekom Drugog svjetskog rata poginuli noseći uniforme ustaške vojske ili formacija oružanih snaga nacističke Njemačke.
Bivši gradonačelnik dao je suglasnost za uređenje ustaškog groblja i u gradskom proračunu osigurao milijun od ukupno potrebnih 2,4 milijuna kuna. Tu inicijativu pozdravilo je Ministarstvo branitelja, kao i saborski Odbor za ratne veterane u kojem većinu drže zastupnici HDZ-a i njihovi koalicijski parteri.
No nakon Bandićeve smrti i lokalnih izbora na vlast dolazi Tomislav Tomašević koji u rebalansu gradskog proračuna reže stavku temeljem koje je bio osiguran prvi milijun kuna za uređenje ustaškog groblja na Mirogoju, pa se cijela stvar vraća na početak.
Kada se već činilo da je ta inicijativa propala oglasile su se spomenute "žrtvoslovne udruge" porukom da su same osigurale sredstva u iznosu od 2,4 milijuna kuna za izvođenje radova uređenja groblja "hrvatskih vojnika 1941. – 1945." na gradskom groblju Mirogoj.
Kako bi cijela vrijednost radova bila njihova donacija Gradu obratili su se Mostu da kroz Skupštinu proguraju njihov prijedlog, jer bez sugslasnisti Gradske Skupštine Grad ne smije prihvatiti donaciju vrijedniju od milijun kuna.
"Tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945, godine, na zagrebačkom Mirogoju pokapani su hrvatski vojnici na dijelu groblja, nedaleko od spomenika žrtvama Prvog svjetskog rata. Kao i svi drugi grobovi, i ti su uredno evidentirani, a na svakome je bio i spomenik istog oblika. Kao ministar tzv. Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović je 6. srpnja 1945. donio zapovijed o preoravanju grobova. Temeljem te zapovijedi, preoran je i taj dio groblja na Mirogoju, na čijem je mjestu kasnije izrasla šuma. Zahvaljujući sačuvanim nacrtima i popisima, poznata su sasvim precizno mjesta na kojima je bilo pokopano 500-injak ljudi, što omogućava vjerodostojnu obnovu groblja. Aktualna gradska vlast priredila je tekst ugovora o darovanju radova uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941. - 1945. na gradskom groblju Mirogoj, kojim se žrtvoslovne udruge obvezuju osigurati novac i izvesti radove u skladu s prihvaćenim 'Projektom uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941. - 1945.' od veljače 2021. godine koji je izrađen uz suglasnost nadležnih gradskih ureda i o trošku Grada Zagreba, pa to darovati Gradu kako bi se dalje održavalo to groblje. Obzirom na vrijednost tih radova i na zakonsku odredbu da se nikoga ne može obdariti mimo njegove volje Grad Zagreb ne može prihvatiti to darovanje bez odluke Gradske skupštine. Donošenje ovog zaključka ne proizvodi fiskalne učinke te za njegovo donošenje nije potrebno priložiti obrazac IPFU. Stoga Klub gradskih zastupnika Mosta predlaže donošenje ovoga zaključka', stoji u obrazloženju Mostova prijedloga o kojem će se danas raspravljati i glasati u Gradskoj skupštini.
Mostov prijedlog, međutim, neće proći jer će protiv inicijative da se na Mirogoju uredi ustaško groblje glasati zastupnici SDP-a i Možemo! koji čine skupštinsku većinu.
- Smatramo da pripadnici ustaških formacija nisu bili hrvatska vojska nego su u stvari bila politička milicija jednog totalitarnog režima. A hrvatsku vojsku (tijekom Drugog svjetskog rata) činili su pripadnici antifašističkog pokreta. Dakle, partizani. I oni su izvojevali pobjedu i svrstali nas uz bok slobodnih naroda Europe i omogućili nam Hrvatsku kakvu danas imamo - rekao je za Jutarnji list predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović (SDP).
Iz Možemo! doznajemo kako će njihovi zastupnici i zastupnice na današnjoj sjednici Skupštine glasati protiv Mostova prijedloga uz obrazloženje koje je gotovo isto onome kakvo je bilo i prošle godine kada je novi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević rebalansom gradskog proračuna izbrisao stavku kojom je njegov prethodnik Milan Bandić osigurao prvi milijun kuna za uređenje ustaškog groblja.
- Riječ je o tome da smo načelno suglasni da svatko mora imati pravo na označeni grob i da je to najnormalnija stvar koja se nikome ne osporava. Ali nazivati njih hrvatskom vojskom nije primjereno. Jasno je da se radi o vojnicima ustaške vojske i formacija oružanih snaga nacističke Njemačke. To, dakle, nije bila hrvatska vojska - poručuju iz Možemo!. Drugim riječima, gradonačelnik Tomašević ne misli dati dozvolu da se na Mirogoju urediti novo krilo gdje bi bio i spomenih poginulim ustaškim vojnicima na kojemu bi pisalo da je riječ o pripadnicima "hrvatske vojske".
S druge strane, predsjednik Kluba zastupnika Mosta Marko Sladoljev u tome ne vidi ništa sporno.
- Mi smatramo da je to civilizacijsko, a ne ideološko pitanje. I po važećim konvencijama uređeno je da svaki vojnik ima pravo na svoj grob. I u ukrajinsko-ruskom ratu, bez obzira na kojoj strani, svaki poginuli vojnik ima pravo na označeni grob - kaže Sladoljev.
Savez antifašističkih boraca i antifašista RH već se ranije snažno usprotivio toj inicijativi smatrajući da je projekt uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941. - 1945. na Mirogoju "još jedan pokušaj revizionizma i rehabilitacije kvislinških snaga".
- Ustaše i domobrani nisu bili pripadnici hrvatske vojske, već pripadnici kvislinških vojski. Narodno-oslobodilački pokret je na osnovu Ustava nositelj državne suverenosti, što se ogleda u odlukama ZAVNOH-a, dok su ustavi NR i SR Hrvatske navedeni kao legitimna izvorišta uspostave državne suverenosti suvremene Hrvatske. Ustav RH se pritom ne poziva na fašističku kvislinšku marionetu "NDH", već jasno iznosi da je ona bila u suprotnosti s državnom suverenosti Hrvatske. Prihvatljivo je da se na memorijalnom groblju urede ploče s imenima poginulih i datumom rođenja i smrti, ali ploče ili obilježja ne smiju imati elemente slavljenja poginulih, a još manje slavljenja ustaškog pokreta ili relativiziranja njegove povijesne uloge. Na obilježjima se ne smije koristiti termin "hrvatska vojska" ili "hrvatski vojnici" već treba biti jasno da je riječ o pripadnicima ustaških i domobranskih formacija. Nikako se ne smije prihvatiti to da su ustaše bili "hrvatska vojska" - poručili su još lani iz Saveza antifašističkih boraca.