Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, prognozira da će se BDP ove godine kretati u rasponu od 0,3 do -0,4 posto, što znači “da je moguć mali rast, ali i da opet doživimo pad”.
Koji su argumenti na strani rasta? Nakon četverogodišnjeg kumulativnog smanjenja BDP-a od 10 posto, baza je već toliko niska da se i najmanji pomak pokazuje kao rast, a i Vlada je krenula barem s nekim reformama, poput brodogradnje, HŽ-a i privatizacije, koje bi trebale potaknuti efikasnost.
Najzdraviji preživjeli
Osim toga, krizu su preživjeli najzdraviji, oni koji mogu rasti. U 2013. godini najavljene su i velike investicije, primjerice Aerodrom Zagreb i Plomin 3, a trošak zaduživanja je smanjen unatoč padu kreditnog rejtinga. Premija osiguranja ulaganja u Hrvatsku danas iznosi oko 2,5 posto, upola manje nego prije pola godine. Razlog tome je stabiliziranje situacije u eurozoni. Međutim, na premiju rizika ne utječe samo kriza u eurozoni, nego i situacija u svakoj zemlji, što najbolje pokazuje Bugarska. Za slučaj bankrota te zemlje ulagači se osiguravaju uz cijenu od tek 1,5 posto.
- Dio odgovora sigurno je u javnom dugu koji je ispod 20 posto BDP-a. Primjer Bugarske govori da je dijelom bitno kretanje u eurozoni, ali dio posla moramo napraviti i sami - rekao je Škreb prilikom iznošenja prognoza za 2013. na PBZ-ovu Business Clubu.
Višegodišnji problemi
No, moguće je da ove godine opet padne BDP, a razlozi tome su visoka nezaposlenost koja negativno utječe na ponašanje kućanstava, odnosno domaću potrošnju, spore strukturne reforme, posebno na tržištu rada, a neizjvesni su i rezultati predstečajnih nagodbi.
Kako bi se ubrzala provedba reformi, Škreb je u razgovoru s novinarima rekao da bi bio dobar aranžman s MMF-om jer bi ih on potaknuo. Uz to, Hrvatska bi time povećala vanjsku vjerodostojnost svojih politika, a ne bi morala povlačiti sredstva jer za to trenutno nema potrebe. Oporavkom eurozone, kada se Hrvatska vrati na putanju rasta, bilo ove ili iduće godine, dugoročno bi u prosjeku mogla rasti oko dva posto, a najveći problem dugoročno je demografija, odnosno činjenica da smo stara populacija. Stope rasta, kaže Škreb, sigurno neće biti kao prije.
- Nažalost, moramo računati da će problemi eurozone i EU trajati još nekoliko godina, iako su pozitivni pomaci značajni i danas su najgori scenariji poput Grexita manje vjerojatni nego prije - rekao je Škreb. U ovoj godini procjenjuje da će BDP eurozone pasti 0,4 posto, a u 2014. godini očekuje rast od 1,4 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....