Mijenjali smo ga četiri puta, ali još nismo sredili biračke popise

ZAGREB - Od devedesete, kada se prvi hrvatski Ustav donosio s temeljnom idejom o hrvatskoj pušci na hrvatskom ramenu i hrvatskoj lisnici u hrvatskom džepu, do ovotjednog inoviranja Ustava, iniciranog prije svega potrebom da Hrvatskoj omogući pristupanje Europi - promjene koje je u dvadeset godina doživio tekst Ustava slika su i rezultat promjena kroz koje je prošla Hrvatska. Pisanje prvog hrvatskog Ustava tadašnjem je svježe ustoličenom predsjedniku Franji Tuđmanu služilo kao svojevrsna legitimacija prema svijetu. Hrvatsku je Zapadu htio predstaviti kao demokratsku državu, pa je Ustav nadahnut demokratskim idejama.

Demokratski standardi

Može se reći da je Ustav težio najplemenitijim idealima demokracije, ali je raskorak između slova temeljnog državnog dokumenta i realnih društvenih odnosa bio ogroman. HDZ je bio vrlo moćan, trijumfalistički raspoložen, radikalno nacionalistički, smatrao se apsolutnim gospodarom države.

Tuđman do demokratskih standarda, kako svjedoče njegovi suradnici, nije držao. Život se u velikoj mjeri odvijao mimo ustavne norme. Ali za razliku od devedesete, kada je pisanje Ustava bilo općenacionalna tema, danas su njegove promjene, kako kaže ustavnopravni stručnjak dr. Branko Smerdel, izmakle iz ruku naroda.

Javna je rasprava bila nikakva, novi je tekst dogovoren u krugu političkih elita uz malu pomoć eksperata.

Europski paket sada ugrađen u Ustav u funkciji je strateških interesa Hrvatske u odnosu na Europsku Uniju. Ublaženi su uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupu EU, za što će ubuduće biti dovoljna natpolovična većina izašlih, a ne kao dosad upisanih birača. Omogućit će se i primjena europskog uhidbenog naloga, kao i izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država.

Ključne promjene

Ali profesor Smerdel stalno upozorava da nema poštenog referenduma, a ni izbora, bez točnih biračkih popisa. A u tom pogledu u Hrvatskoj se još ništa ne mijenja. Čini se da je lakše promijeniti Ustav, nego srediti biračke popise. Kao ključne su se promjene nametnule i one koje se tiču nacionalnih manjina i glasanja takozvane dijaspore.

Srbi važan partner Vladi

U odnosu na manjinsku problematiku u dvadeset je godina napravljen možda i najveći pomak.

Srbi su devedesete izgubili status konstitutivnog naroda i postali su nacionalna manjina, što je hranilo nacionalističku desnicu, a sa srpske je strane proglašeno njihovim izbacivanjem iz Ustava. Danas je srpska stranka važan partner vladajućeg HDZ-a, a Vlada premijerke Kosor u paketu s Ustavom ponudila je i rješenje kojim bi se Srbima u istočnoj Slavoniji omogućilo institucionaliziranje teritorijalne samouprave, što je opozicija, kao “promjenu arhitekture države” (Vesna Pusić), uspjela srušiti.

Smanjivanje nereda

Manjine su isposlovale ne samo svoj povratak u preambulu Ustava, nego im se promjenama Zakona o pravima nacionalnih manjina garantira dvostruko pravo glasa, što je velika rijetkost u svjetskim razmjerima. Po jednima, Hrvatska je takvom pozitivnom diskriminacijom nacionalnih manjina napravila civilizacijski iskorak, po drugima, uglavnom stručnjacima, odustala je od demokratskog načela “jedan čovjek - jedan glas”.

Sporazum HDZ-a i SDP-a o promjenama u glasanju takozvane dijaspore (tri fiksna zastupnika, glasanje samo u veleposlanstvima i konzulatima) vjerojatno predstavlja trenutno najbolje moguće rješenje, koje će smanjiti nered, zloupotrebe i frustracije. Ali ustavnopravni stručnjaci upozoravaju da je model, baš kao i onaj manjinski, suprotan načelu o jednakom pravu glasa.

Ostatak ustavnih promjena veliki je miks svega i svačega. Demokratski napredak predstavljaju promjene u imenovanju ustavnih sudaca, koji će se ubuduće birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ne kao dosad voljom vladajuće većine, što se praktično svodilo na to da ih je Vladimir Šeks osobno regrutirao; pravo na pristup informacijama postaje ustavna kategorija, ali institucija ombudsmana ne.

Razočaravajuće HDZ-ovo nepristajanje da se olabave uvjeti za raspisivanje referenduma - odbijen SDP-ov zahtjev da se smanji broj potrebnih potpisa - potvrđuje veliki strah od neposrednog iskazivanja volje građana. Veliki dio ustavnih inovacija posve je propagandne prirode i netko ih je dobro nazvao ustavno-pravnim kičem. Ugradnja braniteljskih zasluga u tekst Ustava, kao i kvalifikacije Domovinskog rata, Vladine su dude varalice za vlastite klijentelističke skupine.

Prazni populizam

Malo podilaženja desnici, da se zbog Europe i manjina ne osjeti gubitnikom.

Prazni populizam vjerojatno predstavlja i nova ustavna odredba o onemogućavanju zastare za kaznena djela ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Ništa od toga ne treba očekivati.