MINISTAR FINANCIJA

Marić najavio povećanje mirovina pa poručio: ‘Udar na poznate restorane? Ne radi se o presiji, Porezna radi svoj posao‘

‘Mirovine nisu i neće biti pod znakom pitanjima. Ako možda proračunski sredstva nisu osigurana, ona će biti na kraju osigurana‘, rekao je Marić

Zdravko Marić

 Damir Krajač/Cropix

Ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić rekao je tijekom gostovanja u HTV-ovoj emisiji "A sada Vlada" da će se mirovine hrvatskih građana povećati u rujnu 2022. godine.

- Mirovine nisu i neće biti pod znakom pitanja. Ako i bude indeksacija iznad nekih očekivanja i ako možda proračunski sredstva nisu osigurana, ona će biti na kraju osigurana - rekao je Marić te dodao da možda neće biti potreban još jedan rebalans proračuna već da postoji mogućnost preraspodjele.

Ministar je rekao i da je Hrvatska ušla u posljednju fazu prije odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu.

- Doslovce imamo pet ili šest tjedana pred sobom. Idući tjedan će već biti objavljena ta izvješća, ona će se nakon toga vrednovati i analizirati. Formalna odluka o ulasku Hrvatske očekuje se 12. srpnja na Vijeću ministara financija u Bruxellesu. To je ujedno i početak češkog predsjedanja. Neki dan sam održao sastanak s češkim ministrom financija - rekao je Marić.

Marić je komentirao i objavu Europske komisije u kojoj stoji da Hrvatska i Irska više nisu zemlje koje imaju makroekonomske neravnoteže.

- To je doista jako dobra vijest. Hrvatska je 2013. formalno postala članica EU, a mi smo odmah ušli u proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a i u proceduru prekomjernog manjka, dakle, fiskalnih neravnoteža. Godine 2016. kada je počeo naš mandat, razložili smo vrlo jasan plan što činiti - rekao je ministar te dodao da je veliki fokus stavljen na fiskalni dio: "Fiskalni dio je zaslužan zašto smo izašli iz procedure prekomjernog manjka, pa nam je popravljen kreditni rejting. Pa smo ušli u temu razgovora oko eura, a da nismo konsolidirali financije, ne bi bilo šanse uopće razgovarati o euru."

Ministar je ustvrdio i da su po ovim kriterijima i indikatorima i neke gospodarski snažnije zemlje ostale iza Hrvatske.

- Bitno je da smo se odmaknuli, da smo se počeli pomicati s dna. Naš cilj jest približiti se i konvergirati prema prosjeku EU-a. Ništa se to ipak ne može dogoditi odmah - rekao je Marić te istaknuo da su ocjene Europske komisije dale jasan signal investitorima, međunarodnim i domaćima.

Marić se tijekom gostovanja u "A sada Vlada" osvrnuo i na galopirajuću inflaciju te porast cijena namirnica i goriva.

- Koliko god bila teška predviđanja, malo je onih koji mogu predvidjeti koliko će dugo trajati agresija na Ukrajinu i cijela ta kriza, mislim da moramo funkcionirati. Naša su trenutna očekivanja da ćemo u nekoliko idućih mjeseci, ali rekao bih polovicu godine, nastaviti s ubrzavajućom inflacijom, a onda da bi trebalo doći do određene stabilizacije. Međutim, moram se ograditi zbog doze neizvjesnosti i negativne rizike, ne mogu stopostotno to garantirati. To ne može nitko - rekao je ministar.

Marić je dodao da se nikako u cijeloj priči ne smije zanemariti komponenta BDP-a.

- Koliko god su Europska komisija i mi sami revidirali procjene rasta na niže i dalje je rast. I taj rast treba održavati. Ne smijemo si nikako dozvoliti da uz probleme s inflatornim kretanjima zapadnemo u još i nekakve na ovom širem makro planu - rekao je ministar.

Osvrnuo se Marić i na napise da je Porezna uprava krenula s detaljnim kontrolama velikih ugostitelja o čemu je jučer prvi izvijestio Jutarnji.

- Pojačani nadzor Porezne uprave zahvatio je negdje tisuću ugostitelja, kod njih 800 nisu utvrđene nepravilnosti. Ali, nadzorne aktivnosti su utvrdile određene nepravilnosti te sukladno tome je Porezna postupila. Ne radi se o nikakvoj presiji, već oni rade svoje posao - zaključio je ministar.

Gdje su najveće, a gdje najmanje mirovine

Prema pisanju portala Mirovina.hr, u travnju 2022. godine prosječna je neto mirovina u Hrvatskoj iznosila 2.964,93 kune.

Od sveukupno 20 županija i Grada Zagreba, samo se u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji te Gradu Zagrebu isplaćuju mirovine koje su iznad prosječne neto mirovine za travanj.

Najviša prosječna mirovina isplaćuje se u Gradu Zagrebu te ona iznosi 3.582 kuna. Nakon Zagrepčana slijedi Primorsko-goranska županija s prosječnom mirovinom od 3.291 kune te Istarska županija s prosjekom od 3.166 kuna. Za njima slijedi Dubrovačko-neretvanska županija sa prosječnom neto mirovinom od 3.048 kuna.

Treba naglasiti kako Zagreb ima i najveći broj korisnika mirovina, njih 189.804.

Najniža neto mirovina isplaćuje se u Međimurskoj županiji te ona iznosi 2.432 kune. Nešto veće mirovine isplaćuju se u Ličko-senjskoj županiji (2.469 kuna), Virovitičko-podravskoj županiji (2.484. kuna) i Požeško-slavonskoj županiji (2.485 kuna). (Jutarnji.hr)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2022 10:30