Potpredsjednik Vlade i ministra financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da je dosad podnijeto 2.618 zahtijeva poduzetnika za naknadu fiksnih troškova, od čega je njih 1.556 ili oko 60 posto prihvaćeno, a ukupni iznos koji će im se isplatiti kreće se oko 18,4 milijuna kuna.
Marić je još jednom pozvao obveznike, poduzetnike, obrtnike i sve koji su zabilježili pad prihoda iznad 60 posto da podnesu zahtjev Poreznoj upravi. "Mi smo osigurali sredstva i želimo, kako smo i rekli, pokriti dio ili sve fiksne troškove", rekao je Marić na konferenciji za novinare.
Naveo je da su očekivali veći broj zahtjeva za nadoknadu fiksnih troškova, pri čemu su procjenjivali da će mjesečni iznos za naknadu tih troškova biti oko 250 milijuna kuna.
Mjera naknade fiksnih troškova poduzetnicima produljena je i za siječanj. Kako je rekao ministar, u samoj kalkulaciji naknade ne mijenja se puno, ali je prihvaćena argumentacija poduzetnika da nemaju više likvidnosti da mogu prvo platiti račune pa onda tražiti naknadu.
Pravo na nadoknadu svih ili dijela fiksnih troškova imaju poduzetnici kojima je odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad i kojima je pad prihod veći od 60 posto, pri čemu oni s padom prihoda od 60 do 90 posto imaju pravo na naknadu razmjerno padu prihoda, a onima s padom prihoda većim od 90 posto se fiksni troškovi nadoknađuju u potpunosti.
Novost mjere za siječanj u odnosu na mjeru za prosinac 2020. je da su poduzetnici dužni platiti račune u roku osam dana od isplate nadoknade, ako to nisu učinili prije podnošenja zahtjeva. Također, u fiksne troškove koji će se nadoknađivati uvršten je i mjesečni trošak softverske opreme za fiskalizaciju.
Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova za siječanj 2021. poduzetnici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem sustava ePorezna od 15. veljače 2021. do 15. ožujka 2021.
Popodne sastanak parlamentarne većine oko HGK
Na pitanje jesu li dogovorene izmjene zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori te što bi promjene značile za poslodavce i kolika bi ubuduće bila članarina, Marić je odgovorio je da će danas popodne biti sastanak parlamentarne većine, nakon kojega bi se o tome trebalo više znati.
Upitan smeta li mu što predsjednik HGK Luka Burilović ima veća primanja od njega, odgovorio je da o politici plaća treba voditi računa, ne samo zbog plaća u Komori, pri čemu kriteriji vrednovanja posla u državnoj upravi i javnom sektoru trebaju biti ključni. Mediji, naime, pišu da se ukupna mjesečna primanja Burilovića kreću oko 56 tisuća kuna, od čega kao predsjednik HGK prima neto plaću od 23.000 kuna.
Novinare je zanimalo i ima li istine u informacijama da će Marina Dalić biti nova predsjednica uprave Podravke, nakon smrti predsjednika Uprave Marina Pucara. Marić je kazao da mu je to "prvi glas" o tome i da nema komentara.
Upitan kako izgleda novouvedena fiskalizacija samoposlužnih uređaja, kao što su mljekomati i jajomati i kako se ona kontrolira, napomenuo je da je završilo razdoblje dvogodišnje priprave i da je dijelom fiskalizacije postalo 17 tisuća samoposlužnih uređaja. Cilj je, rekao je, uvesti red u taj segment, ali bez dodatnih troškova. Istaknuo je da fiskalizacija samoposlužnih uređaja ne znači izdavanje računa, nego povezanost softvera u aparatu s Poreznom upravom.
Kako je iznio, tijekom siječnja ukupan iznos računa koji su prošli fiskalizaciju pao je za 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, pri čemu trgovina na malo, osobito prehrambenih proizvoda, nije uopće pala, a u ugostiteljstvu i turizmu taj pad je veći od 70 posto, no i tu nisu svi jednako prošli jer restorani imaju mogućnost dostave, pa su padovi manji nego kod kafića.
Komentirajući za sutra najavljeni prosvjed ugostitelja u organizaciji Udruge Glas poduzetnika kojim traže popuštanje epidemioloških mjera i otvaranje objekata, rekao je da je legitimno pravo svakoga reći što ima, pogotovo ako se pri tome poštuju zakon i epidemiološke mjere te dodao da je ugostiteljstvo od početka "koronakrize" pokriveno vladinim mjerama.
"Naš dijalog je kontinuiran. Svi smo svjesni da su okolnosti takve kakve jesu", rekao je Marić i dodao da Hrvatska trenutno ima najblaže epidemiološke mjere. Trendovi su dobri i treba ih nastaviti, kako bismo pripremili turizam i općenito gospodarstvo, zaključio je Marić.