MAĆEHINSKI ODNOS Država nije stambeno zbrinula niti jednu žrtvu nasilja u obitelji unatoč tome što bi trebali imati prednost

Iako bi žrtve nasilja u obitelji trebale imati prednost pri stambenom zbrinjavanju, prema podacima koje je prikupilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, u 2015. godini predano je samo pet zahtjeva za hitno stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, a posebno Povjerenstvo osnovano za odlučivanje o tim zahtjevima nije udovoljilo - ni jednom.

Drugim riječima, država nije stambeno zbrinula ni jednu žrtvu nasilja u obitelji.

Kako stoji u Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je Vlada prihvatila na sjednici u petak, nakon bijega od nasilnika ili izlaska iz skloništa za žrtve nasilja, u kojem mogu biti najdulje godinu dana, žrtve i, najčešće, njihova djeca nemaju gdje otići. Obično se radi o osobama lošijeg ekonomskog statusa koje nisu u mogućnosti namaknuti novac za najam stana i podmirenje ostalih životnih potreba za sebe i djecu koja, najčešće s majkom, bježe iz svog doma.

Cijela Nacionalna strategija napravljena je u skladu s Istanbulskom konvencijom, koja pak propisuje da država treba žrtvama osigurati pristup uslugama za olakšavanje njihova oporavka, pri čemu se osobito ističu financijska pomoć, osiguravanje stambenog prostora, pristup obrazovanju i osposobljavanju te pomoć pri nalaženju posla. Stoga je i Nacionalnom strategijom propisano osiguranje stambenog zbrinjavanja djece i odraslih osoba žrtava nasilja u obitelji kao jedna od ključnih mjera.

Žrtve, prema podacima resornog Ministarstva, i u drugim područjima dobivaju minimalnu pomoć: preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje posao je 2015. dobilo tek 108 žrtava obiteljskog nasilja.

U 2016. zabilježeno je 13.647 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji, 19 kaznenih djela ubojstva među bliskim osobama (15 ubijenih na taj način bile su žene), 330 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji (84,55% žrtava bile su žene), 456 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda bliskim osobama (69,52% žrtava bile su žene), 83 kaznena djela spolnog odnosa bez pristanka i 34 silovanja od strane bliskih osoba (sve žrtve bile su žene).