Ljetna ekonomska inventura: Ovo vas čeka kad se vratite s godišnjeg

ZAGREB - Bolje je nego prošle godine, ali još uvijek daleko od onoga kako bi trebalo i moglo biti. Riječi su to kojima ekonomisti najčešće opisuju stanje kakvo će premijerka Jadranka Kosor zateći kada se danas, s godišnjeg odmora, vrati u Banske dvore. Ljetna inventura stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuje da je najgore iza nas. To ne znači da nas automatski čekaju bolja vremena.

Štoviše, iako bismo ovog ljeta - naravno, ne dogode li se u okruženju veći potresi! - recesiji trebali reći konačno zbogom, ono što nas čeka do kraja godine moglo bi se opisati gotovo kao stagnacija. Ekonomisti nam, naime, za 2011. prognoziraju rast gospodarstva od oko jedan posto, što neće biti dovoljno ni za vraćanje kamata, a kamoli za novi val zapošljavanja vojske od gotovo 300.000 građana na burzi rada.

I dalje neizvjesno

- Izazovi s kojima se suočava EU, posebno njene problematične članice, odrazit će se i na Hrvatsku. Za nas to znači nastavak neizvjesnosti - upozorava Željko Lovrinčević, premijerkin savjetnik i znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

On ocjenjuje da oporavak u članicama EU jenjava, što će za posljedicu imati i slabiju potražnju za našim proizvodima u posljednjem, možda i najvažnijem tromjesečju.

Okidač oporavka

Dosadašnji podaci, ističe Lovrinčević, ukazuju na vrlo dobru turističku sezonu i postupan oporavak trgovine, no otkrivaju i da industrija ostaje Ahilova peta našeg gospodarstva. A, upravo bi ona trebala dati svoj doprinos izvlačenju zemlje iz krize. Kao i prošle godine, kada je naše gospodarstvo tijekom ljetne sezone nakratko izašlo iz minusa, okidač oporavaka i ove će godine biti turizam.

Loše perspektive

Ova će turistička sezona, po svemu sudeći, biti dosad rekordna. Očekuje se i brži rast izvoza od uvoza, no to je više posljedica ranijeg oporavka naših glavnih izvoznih tržišta i pada domaće potražnje, nego hrvatskog izvoznog prodora na strana tržišta. Zajedno s nedostatkom investicija, koje bi potakle proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta, ključni problem ostati će velik broj ljudi u potrazi za poslom.

- Perspektive za otvaranje novih radnih mjesta nisu sjajne. Spor oporavak zaposlenosti može se očekivati tek u drugoj polovici sljedeće godine, a pravi oporavak tek u 2013., kada bismo trebali ući i u EU - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Oprezno troše novac

Osim nezaposlenosti, najveći izazov za Vladu ostaje i urušeni životni standard građana. Hrvati, doduše, i dalje imaju visoke plaće u odnosu na ostale u okruženju, no lavina poskupljenja njihov raspoloživi dohodak čini sve manjim. U ovom trenutku, poskupljenja se najviše obrušavaju na gorivo i hranu, a u budućnosti možemo očekivati i poskupljenja ostalih energenata, kao i komunalnih usluga. Na značajniji rast plaća u budućnosti ne treba računati. Mnogi od njih to su već shvatili pa su dio novca počeli spremati za crne dane. To se vidi i po rastu štednje u bankama, kao i po prometu u trgovini na malo, koji pokazuje da ljudi vrlo oprezno troše teško zarađen novac.