EKONOMSKA OFENZIVA HDZ-a

Krediti u švicarcima otplaćivat će se do smrti, a obećane mostove i škole platit će iduća Vlada

Donja Stubica, 300711.Toplicka 27.Premijerka RH Jadranka Kosor sudjelovala je na svecanosti pocetka izgradnje nove sportske dvorane uz osnovnu skolu Donja Stubica.Foto: Goran Mehkek / Cropix
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Zaštitit ćemo dužnike od rasta švicarskog franka, vratit ćemo Inu pod hrvatsku kontrolu, snizili smo cijenu plina za hrvatske tvrtke, stižu strane investicije koje su posljednjih godina presahnule, no sada ćemo sve nadoknaditi pa na sljedećoj listi investicija Hrvatska neće više biti posljednja, štoviše, bit ćemo pri vrhu.

To su ključne predizborne poruke oko kojih će se vrtjeti ova kampanja. HDZ je u žestokoj ekonomskoj ofenzivi kojom je jasno odredio ton kampanje: pričat će se najviše o ekonomiji, a domoljubne i nacionalne poruke uz pozivanje na naše heroje bit će joj samo prigodan začin.

Lupili po zlim bankarima

Najvažnija je priča o švicarskom franku, koji je za Vladu premijerke Jadranke Kosor i njezinu stranku uzletio u idealnom trenutku: nekoliko mjeseci pred izbore. Sada Vlada može pokazati svoju zabrinutost za sudbinu građana koji su si kreditima s deviznom klauzulom u švicarskim francima kupili krov nad glavom pa ih sada ubijaju goleme mjesečne rate tih kredita jer franak nevjerojatno divlja. Svijet ga kupuje jednako kao i poluge zlata, umjetnička djela, dijamante, arhivska vina ili konjake, dakle kao robu u koju se posprema novac onda kad više nije važno da on donese zaradu, nego je cilj da se ne izgubi na vrijednosti.

Uz takav nabildani švicarski franak Vlada može pokazati svoju brigu za građane, može lupiti po zlim bankama koje zarađuju na visokim kamatama i iskazuju rekordne dobiti dok su svi ostali u problemima, neće pri tome trošiti novac iz proračuna zbog čega bi se ljutili porezni obveznici, MMF, EU i slični, a riješit će problem sedamdesetak tisuća ljudi. Prevedeno na jezik političara u predizbornoj kampanji, to je stotinjak tisuća glasova! Čak niti poslovično racionalan guverner HNB-a Željko Rohatinski ne može ostati izvan igre, pa Vlada sada ima na svojoj strani i neupitni hrvatski ekonomski autoritet.

Sve su krivi oni bivši

Na putu do tog cilja problem su još samo tvrdoglave banke koje se ne žele odreći dobiti pa traže da se na ostatak duga obračunava nekakva kamata i da gomilanje duga ne traje baš deset godina, kako predlaže Vlada nego, recimo, najviše tri do pet godina. Sigurno će uz sve tražiti i nekakvu garanciju države da će taj dug biti vraćen, što znači da će se to pribrojiti gomili jamstava koja je Vlada već izdala i preuzela.

Druga priča, ona o Ini, zgodno spaja ekonomiju i domoljublje. Riječ je o borbi za stratešku domaću energetsku kompaniju koja se nekako našla pod vlašću Mađara.

Nitko od sadašnjih ili bivših ministara ne zna kako se to dogodilo, a pred saborskim istražnim povjerenstvom zbunjeno su svjedočili kako ništa od tih papira nisu vidjeli niti pročitali. HDZ-u su za to krivi bivši premijer Ivo Sanader i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, prvi u pritvoru, drugi na slobodi, a obojica čekaju niz suđenja. U današnjoj HDZ-ovoj stvarnosti nitko osim njih dvojice nije znao da će MOL potpisivanjem dopuna dioničarskog sporazuma dobiti kontrolu nad Inom i da će je voditi kao svoju podružnicu, iako je sve to pisalo čak i u izvješćima s Vlade dostupnima novinarima, a potpredsjednik Polančec održavao je slikovite prezentacije na kojima je sve ukratko objašnjavao svom tadašnjem stranačkom vodstvu.

Ina? Nismo znali!

Ona Vlada i onaj HDZ su zabrljali, no sadašnja Vlada i sadašnji HDZ spremni su sve ispraviti i po cijenu diplomatskih sukoba sa susjednom državom. Zbog Ine su Hrvatska i Mađarska već neko vrijeme u hladnom ratu, oglasio se i mađarski premijer Viktor Orban koji mora štititi i državno vlasništvo jer je država preuzela više od 20 posto MOL-a, a MOL-u je u interesu da se upravljanje Inom ne mijenja. Uostalom, Ivo Sanader i MOL-ov čelnik Zsolt Hernadi osumnjičeni su da su za deset milijuna eura dogovorili takav model upravljanja koji je MOL-u sa 47,26 posto dionica omogućio da u Ini radi što ga volja, a hrvatsku stranu sa 44,84 posto dionica sveo na status promatrača. Vlada je sada odlučna da ispravi tu nepravdu za koju većina njezinih članova, eto, nije znala, premda su u vrijeme kad je nastala sjedili u toj istoj Vladi i u predsjedništvu HDZ-a.

Projekti iz arhiva

Ina je glavni protagonist i u još jednoj akciji: snižavanju cijena plina za gospodarstvo! Domaće tvrtke već dugo viču da plaćaju najskuplji plin u Europi i da zato nikako ne mogu biti konkurentne. Vlade se to nije baš puno ticalo sve do prošloga tjedna, kad se najednom sjetila da ona ipak, premda je plinski biznis ostao u Ini, a nije ga preuzela kako je bila potpisala u dodatku istog tog spornog Dioničkog ugovora, može smanjiti cijenu plina iz svoga kabineta, bez obzira na svoju nemoć u upravljanju Inom. Pa je u dvije minute izmijenila Zakon o tržištu plina i sebi dala ovlasti da propisuje najvišu cijenu plina za povlaštene kupce “u cilju zaštite gospodarskog interesa Republike Hrvatske i osiguranja međunarodne konkurentnosti uzimajući u obzir cijenu plina na međunarodnom tržištu za istu ili slične kategorije povlaštenih kupaca”. I odjednom tvrtke koje su zbog te cijene do jučer jedva preživljavale imaju cijenu od 2,13 kuna po kubiku umjesto 2,5 kuna. Jasno, očekuje se da će taj potez adekvatno honorirati 4. prosinca.

Paralelno s brzinskim rješavanjem problema koji su proteklih godina bili nerješivi, otpuhuje se i prašina sa starih projekata. Brijuni Rivijera, projekt vrijedan dvije milijarde kuna koji će izravno ili neizravno zaposliti dvije tisuće ljudi, a Pulu pretvoriti u turistički grad, deset se godina motao po ladicama i najednom je izvučen iz zaborava. Premijerka Jadranka Kosor uz veliku je pompu 29. srpnja na Brijunima potpisala ugovor o provedbi projekta s istarskim županom Ivanom Jakovčićem, gradonačelnicima Pule i Vodnjana Borisom Miletićem i Klaudijom Vitasovićem i direktorom društva Brijuni Rivijera Ratomirom Ivićem.

Taj je projekt pravi trojanski konj ubačen Kukuriku koaliciji, jer je jedan od koalicijskih partnera, Ivan Jakovčić, iskočio iz dogovora da će “najveći projekt hrvatskog turizma” provesti današnji oporbenjaci kad pobijede na izborima i spremno ga je 29. srpnja potpisao s Jadrankom Kosor. Šef oporbe Zoran Milanović bio je ljut jer mu se HDZ ugurao u koaliciju i u Istru, na područje tradicionalno sklono oporbi i nesklono HDZ-u.

Zaboravu je nanovo otet i projekt pulske bolnice, pa je premijerka u Puli, opet s Ivanom Jakovčićem, potpisala sporazum o sufinanciranju izgradnje nove Opće bolnice. Puljani su samo odmahnuli rukom uz komentar: ah, zar opet? Prvi je put takav sporazum potpisan 2003. godine, tada za iznos od 221 milijun kuna, a suinvestitori su bili Ministarstvo zdravstva i Istarska županija.

Pulska bolnica 4. put

Drugi put sporazum je potpisan 2005., a cijena bolnice raste na 450 milijuna kuna. Plan je da će biti gotova do kraja 2009. Treći se sporazum potpisuje lani, a sada se zove Okvirni sporazum o nastavku izgradnje Opće bolnice. Četvrti i za sada posljednji sporazum potpisan je krajem srpnja, no ovoga puta potpisnik nije ministar zdravstva nego premijerka osobno. Investicija za gradnju bolnice narasla je na 800 milijuna kuna, a rok za dovršenje je 2015. godina! Zgodno je što je to opet izborna godina pa će se uoči izbora opet moći potpisivati nekakvi sporazumi ili, u utopijskoj varijanti, sjeći vrpca na otvorenju bolnice.

Prije ovotjednog godišnjeg odmora Vlada je otpisala kredite za 536 razvojačenih branitelja koje su oni uzeli od HBOR-a za samozapošljavanje. Vrijednost: 59 milijuna kuna!

Učinila je to u pauzi između putovanja na kojima je njezina šefica samo u srpnju prošla deset tisuća kilometara po Hrvatskoj i napolagala se kamena temeljaca. U Kninu će se graditi 80 stanova vrijednih više od 30 milijuna kuna, a oni su samo dio projekta od 123 stana vrijednog više od 45 milijuna kuna, a sve je to dio obnove kuća i stanova nakon Domovinskog rata vrijedne 35 milijardi kuna, poručila je premijerka dok je polagala kamen temeljac.

Milijuni javnih tvrtki

U Slavoniji je položila kamen temeljac za gradnju mosta Drava u Petrijevcima, a odmah je najavila i gradnju još jednog mosta kod Svilaja. Oni su dio velikog ulaganja u cestovnu infrastrukturu koje je od 2004. do danas vrijedno 23 milijarde kuna, poručila je premijerka i do kraja ove godine obećala cesta i infrastrukture za 2 milijarde kuna. Potom je otišla u Višnjevac i položila kamen temeljac za školsku sportsku dvoranu vrijednu 15 milijuna kuna. Još jedan kamen temeljac za sportsku dvoranu položila je i u Donjoj Stubici, a ova je vrijedna 13 milijuna kuna.

Istodobno su iz iz Vlade stizale i optimistične vijesti o planiranim ulaganjima od 13 milijardi kuna. Gradit će se Termoelektrana Plomin vrijedna 5,5 milijardi kuna. HŽ će uložiti 700 milijuna kuna u novedizelske lokomotive, obnovu pruga i naftni terminal u Slavonskom Brodu. Janaf će sudjelovati u projektu jugoistočnog europskog produktovoda vrijednom 3,2 milijarde kuna. Hrvatske vode uložit će 310 milijuna kuna u nasip na Neretvi, pročišćavanje otpadnih voda, vodovod i kanalizaciju. Plinacro će sa 687 milijuna kuna graditi plinovode.

Korumpiranje birača

U sjeni svih tih kamena temeljaca i velikih projekata utišana je još jedna bitna biračka skupina: poljoprivrednici! Umjesto poticaja dobili su skladišnice s kojima mogu otići u banke po kredite pa su odustali od blokade cesta i novih prosvjeda.

HDZ-ova ekonomska predizborna ofenziva sva ta obećanja i potpisane sporazume ostavlja kao trošak sljedećoj Vladi. U oporbi kažu kako su ta 'trčanja s kamenčića na kamenčić' obična prijevara jer za sve njih nema novca u proračunu niti će ga biti. Za njih je to sve politička korupcija koja, na žalost, u Hrvatskoj još uvijek prolazi. Ljudi glasaju za one koji im obećaju novu školu, cestu, vodovod... pritom ne razmišljajući da će se to graditi njihovim novcem i novcem njihove djece jer se sve do sada u Hrvatskoj uglavnom gradilo na dug. Društvena svijest nam još nije na razini nekih europskih zemalja u kojima su izbore dobivali oni koji su obećavali štednju kako bi zemlju izvukli iz krize. U Hrvatskoj neće glasove dobiti onaj tko dođe u neki grad i kaže: ljudi, znamo da vam je teško bez nove ceste, ali za sada ćemo vam pokrpati postojeću jer bismo se za novu trebali zadužiti, a ionako smo prezaduženi. Izbore ne dobiva onaj tko kaže da će smanjiti broj umirovljenika i državnih službenika da bi nam za koju godinu bilo bolje. Izborni pobjednici su oni koji kažu da će nam bolje biti već sutra, točnije odmah nakon izbora. Nema veze što mnogi kameni temeljci ostanu samo temeljci, do sljedećih se izbora sve to zaboravi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 03:01