'NEĆEMO JAČE RASTERETITI PODUZETNIKE'

Linić: 'U 2013. nećemo povećavati poreze! Jedina promjena bit će uvođenje poreza na imovinu'

Zagreb, 120712.Vlada.Redovita sjednica Vlade.Na slici: Slavko Linic.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

ZAGREB - U idućoj godini neće biti nekih bitnih promjena u poreznoj politici, Vlada ne može ići na jače porezne promjene kojima bi rasteretila poduzetnike jer bi to povećalo deficite, najavio je danas ministar financija Slavko Linić gostujući na Klubu izvoznika u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB).

Naš je cilj da ne diramo poreze, pogotovo ne prema gospodarstvu, te nastavimo smanjivati cijenu rada, a dodatne uštede ostvarimo smanjenjem naknada za regulatore tržišta, gdje ima puno neracionalnosti, istaknuo je Linić.

Odbacio je optužbe da je Vlada jače porezno opteretila gospodarstvo podsjetivši kako je smanjen doprinos za zdravstvo za dva posto, usvojen je Zakon o reprezentativnosti koji je fleksibilizirao tržište rada, smanjen je dio parafiskalnih nameta, zadržana je cijena struje za gospodarstvo, a cijena plina je porasla zbog monopola Ine, no vjeruje da će do kraja godine i cijena plina pasti.

Nismo uveli nove poreze, već smo opteretili potrošnju koja nije investicijska, uveli smo porez na dividendu ali to nije porez koji opterećuje gospodarstvo, ustvrdio je Linić.

Jedina veća promjena iduće godine bit će uvođenje poreza na imovinu umjesto komunalne naknade, čime će se povećati prihodi i likvidnost lokalnih samouprava.

Ministar financija također je, na upit iz redova izvoznika, najavio kako se može razmišljati o oslobađanju od plaćanja poreza na zadržanu dobit, jer bi se time ojačao obrtni kapital u tvrtkama. Zasad se ne plaća porez na reinvestiranu dobit, a kod izrade proračuna za iduću godinu možemo razmotriti da se zbog problema s obrtnim sredstvima ukine oporezivanje zadržane dobiti, jer oboje jača konkurentnost poduzeća, rekao je Linić.

Vladin najveći problem je poticanje gospodarskog rasta, jer jasno je da bez rasta sama štednja ne može ostvariti željene efekte. No, rast se ne može temeljiti na povećanju izvoza, jer konkurentnost hrvatskih izvoznika još nije na potrebnoj razini, a europska zona je u teškoj krizi.

Naša bitka za gospodarski rast temelji se na smanjenju ogromnog uvoza u Hrvatsku, a s druge strane borimo se za smanjenje deficita i štedimo kako bi dobili bolji rejting, naveo je Linić.

Hrvatski kreditni rejting nije dobar jer smo osam godina imali sustavno uništavanje proračuna, izostanak reformi i neuspješnu vlast koja je uzrokovala enormne deficite. Naše su procjene da konsolidacija javne potrošnje nije moguća preko noći, zato će i u iduće dvije godine proračunski deficit iznositi oko tri posto, što znači da su vrlo male mogućnosti za pomak u kreditnom rejtingu, napomenuo je Linić.

Vlada trenutno pokušava riješiti problem izvoza u zemlje CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU. U tome je najviše angažirano Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje vodi pregovore s EU-om kako se hrvatskim izvoznicima ne bi nakon 1. srpnja 2013. bitnije promijenili uvjeti poslovanja sa zemljama CEFTA-e.

Linić je također podsjetio kako od 1. listopada kreće u primjenu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim Vlada ulazi u borbu protiv nelikvidnosti i insolventnosti koje su eskalirale na 44 milijarde kuna neplaćenih računa, zajedno s kamatama na 60 milijardi kuna.

Od 1. listopada svi se moraju svesti u rokove plaćanja od 30 ili 60 dana, a državne tvrtke će se među prvima uskladiti s novim zakonom. Više neće biti kašnjenja u plaćanju HŽ-a ili nekih drugih tvrtki, a u zdravstvenom sustavu rokovi plaćanja će se s 520 dana smanjiti na 60 dana, najavio je Linić.

HPB je danas predstavio novu kreditnu liniju za izvoznike uz kamatnu stopu od 4,75 posto u kunama sa ili bez valutne klauzule, te u eurima. Rok otplate je do 10 godina uz mogućnost počeka do dvije godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:06