IZRAČUNALI SMO Mali auti bit će jeftiniji do 5, a veliki skuplji 10%

Slavko Linić, ministar financija, prošlog je tjedna onako u prolazu izjavio da će se automobili i sva druga vozila u sljedećoj godini oporezivati na posve drukčiji način. Njegova en passant rečenica izazvala je burne reakcije, medijske špekulacije i, ono što je najgore, potjerala je i ono malo potencijalnih kupaca iz autosalona. Kako i ne bi kad je simulacija temeljena na poluinformacijama pokazivala da će automobili, posebice oni niže i kompaktne klase, već od 1. siječnja 2013. bitno pojeftiniti.

- Neće od Nove godine, već s prvim danom ulaska Hrvatske u punopravno članstvo u EU - bila je jedna od prvih rečenica Slavka Linića na konferenciji za novinare. Ipak, želja mu je imati konačni, usuglašeni prijedlog do kraja ove godine. Na brojna novinarska pitanja slijedili su samo općeniti odgovori. Konkretno se ništa bitnije nije saznalo o onome o čemu mediji špekuliraju posljednjih desetak dana. Državnim službenicima bila su puna usta ekologije, ali na konkretna pitanja nisu slijedili i takvi odgovori.

Takse i štetni plinovi

Tako nismo saznali hoće li se prosječni udio davanja državi povisiti ili sniziti u odnosu na sadašnjih 43 posto! Isto tako nisu znali odgovoriti ni na pitanja u kojem će se obimu takse odnositi na emisiju štetnih plinova, a u kojem na ulaznu cijenu vozila. Također nije poznato kako će se regulirati uvoz rabljenih automobila. I tu je Slavko Linić rekao da je temeljni princip njihova oporezivanja emisija štetnih plinova. Hoće li se moći uvoziti rabljeni automobili, stariji od tri, pet, sedam, deset... godina, također nismo saznali. Širokogrudno i demokratski, no pomalo zbunjujuće djeluje spoznaja da ni devet pretpristupnih godina nije bilo dovoljno da shvatimo što želimo.

Moguće promjene

Linićeva izjava da to nije kupovina vremena već pokušaj da se donesu zakoni koji će pružati najviše pogodnosti može se tumačiti kao velika briga za opće dobro, no isto tako i kao ogromni nemar.

Prema izjavama vlasnika autosalona, u prošlom su tjednu kupovali rijetki, zapravo gotovo nitko, a u salone su ulazili samo oni koji su morali i “luđaci”! Nakon tržišta nekretnina, tako se i tržište automobila, koje je posljednjih nekoliko mjeseci tinjalo, preko noći ugasilo. Kako se financijašima ne bi ponovio slučaj s uvođenjem poreza na imovinu i građevinarstvo, brže-bolje sazvali su jučer konferenciju za novinare sa željom da točno pojasne što donose nove porezne škare.

Novinare su dočekali ni više ni manje nego sam ministar te Zlatko Grabar, pomoćnik ministra i ravnatelj Carinske uprave RH. Prijedlog koji su predstavili zapravo i ne odudara od svega onoga što su mediji prošlog tjedna “provalili”. No, za Slavka Linića to nije konačno slovo, već zapravo podloga za javnu raspravu koja još može unijeti i dodatne promjene. Bez obzira na to koliko se trude popraviti štetu koja je nastala objavljivanjem neprovjerenih i ishitrenih informacija, sasvim je izvjesno da će se hrvatsko tržište automobila dodatno urušiti do kraja godine. Pitanje je zapravo što će biti i dogodine, jer ono što se moglo čuti ne nudi u konačnici zapravo ništa bitno novoga. Manji automobili pojeftinit će u prosjeku od tri do pet posto, a oni veći poskupjet će i do deset posto.

Osnovna cijena

Sve to otkriva da je poreznicima prioritet bio budžet i u najmanju ruku pokušaj zadržavanja ovogodišnjih prihoda s ove osnove. Za prodavatelje, ali i kupce automobila, ova je godina bila katastrofalna, svojevrsni povratak na prve poslijeratne godine. Tržište je palo za 55 posto u odnosu na rekordnu 2008., kada se godišnje prodavalo i više od 88.000 novih automobila.

Koliko god novi sustav oporezivanja ima pretenzije voditi brigu i o ekologiji, činjenica je da će i nadalje presudnu ulogu u Hrvatskoj prilikom oporezivanja automobila imati njegova osnovna cijena. Manje će biti važno koliko vozilo ispušta grama ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova po kilometru nego njegova ulazna cijena! Upravo su osnovna cijena, PDV i emisija štetnih plinova osnovne poluge prema kojima europski poreznici određuju koliko će i država zaraditi na prodaji automobila. Hrvatska naprosto zbog prilagodbe europskim standardima mora napustiti dosadašnji način oporezivanja koji se temeljio isključivo na zapremnini agregata, PDV-u i ulaznoj cijeni automobila. Kako EU dopušta lepezu različitih rješenja unutar navedena tri ključna okvira, tako i Hrvatskoj ostavlja mogućnost da si sama odabere idealnu poreznu platformu, onu koja će napuniti proračun, koja će voditi brigu o ekologiji i sigurnosti, a jednako tako i o motorizaciji nacije. Hrvatska zapravo ima idealnu priliku urediti ovo područje na način na koji joj najbolje odgovara.

Analiza postojećih poreznih sustava u Europskoj Uniji otkriva da o ekologiji manje vode računa one države koje imaju razvijenu autoindustriju, i to posebice one koje produciraju veće automobile.

Čudan izbor modela

Stoga je pomalo čudno što je model koji je predstavilo Ministarstvo financija sličniji onima koji vrijede u industrijski razvijenim automobilističkim državama. Ono što su predstavili javnosti zapravo je kopija oporezivanja u Sloveniji i Njemačkoj. ( Igor Stazić)