ZAGREB - Svaki radni dan prošle godine 16 ministarstava je na ugovore o djelu trošilo gotovo 380 tisuća kuna, a kriznu 2010. godinu, u kojoj se proračunski manjak dijelom krpao ubiranjem tzv. kriznog poreza, ministarstva su zaključila s gotovo 100 milijuna kuna potrošenih na isplate po ugovorima o djelu.
‘Za sve je kriva Unija’
Riječ je o službenim podacima svih ministarstava Vlade Jadranke Kosor, prema kojima je na intelektualne i ostale usluge najviše potrošilo Ministarstvo pravosuđa, gotovo 20 milijuna kuna, dok je najmanji trošak zabilježilo Ministarstvo uprave (nešto manje od 300.000 kuna).
Za troškove zbog ugovora o djelu u ministarstvima imaju niz opravdanja i objašnjenja, no sve se svodi na obrazloženje kakvo je, doduše neslužbeno, dao jedan od državnih tajnika - za sve su “krivi” pregovori s EU. To je skup posao, pogotovo s obzirom na to da je tek svaki četvrti u državnoj upravi fakultetski obrazovan, a aktivno znanje stranih jezika, čak i engleskog, samo je mrtvo slovo na papiru.
Intelektualne usluge
Za više od 4000 ugovora, koliko ih je lani potpisalo 16 ministarstava, dijelom je kriva i zabrana zapošljavanja. Mjera racionalizacije i štednje de facto je prisilila dužnosnike da, umjesto da zapošljavaju službenike, potpisuju ugovore o djelu. Koliko se uštedjelo na plaćama, toliko se potrošilo na tzv. intelektualne usluge. Potvrđuje to i odgovor najrastrošnijeg Ministarstva pravosuđa.
- Ugovori o djelu sklapani su uglavnom za popunjavanje radnih mjesta koja su bila ključna za zatvaranje pristupnih pregovora, za koja Ministarstvo nije imalo vlastiti kadar zbog nemogućnosti popunjavanja mjesta javnim natječajem ili zbog zabrane zapošljavanja.
Još je bizarniji primjer Ministarstvo turizma. Ono je ustrojeno prije gotovo četiri godine, ali do danas “nema do kraja ustrojeno tajništvo, financijski dio i neke druge odjele” pa se dobar dio ugovora, koje to ministarstvo potpisuje, odnosi na - administraciju, za što plaćaju djelatnike zaposlene u drugim ministarstvima! Drugim riječima, umjesto da zaposle ljude i s burze maknu nekoliko službenika, oni plaćaju honorare službenicima koji već rade u državnoj upravi!
Troma administracija
Dokaz u prilog tezi o prikrivenom zapošljavanju kroz ugovore o djelu jest i procjena upućenih da se gotovo trećina svih ugovora o djelu potpisuje ili na 12 mjeseci ili u kontinuitetu traje cijelu godinu.
Čak i tamo gdje su administrativni kapaciteti donekle popunjeni, insajderi otkrivaju cijeli niz nelogičnosti u kadroviranju: oni koji znaju raditi na računalu nemaju gotovo nikakva iskustva i nisu samostalni u radu, već trebaju pomoć starijih i iskusnijih koji, pak, računalo znaju samo uključiti. Tako u Hrvatskoj posao, koji u EU obavlja jedan samostalni referent, obavlja dvoje ili troje ljudi po principu manufakture.
Hrvatska ima jednu od najtromijih administracija u Europi, prilično loše obrazovne strukture. Njih gotovo 70 posto ima srednju stručnu spremu, a tek svaki četvrti visoku. Dosad nije bilo ni jednog značajnijeg otpuštanja niti prilagođavanja profila zaposlenih trenutnim potrebama.
A zbog pristupanja Europskoj Uniji postoji potreba za specifičnim profilom kadrova pa se zapošljavaju novi. Dojam kaosa dodatno pojačavaju najave da Hrvatskoj samo za europske projekte treba dodatnih oko 2000 obrazovanih službenika.
Vlada je u Programu gospodarskog oporavka naznačila da pet posto zaposlenih mora otići, i to po francuskom modelu: dva van, jedan unutra. No, do danas je to mrtvo slovo na papiru.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA