U općoj ekonomskoj depresiji, koju dokazuje oko 380 tisuća nezaposlenih, nastavak pada BDP-a i izostanak investicija, ispada da je jedan zakon i jedan pravilnik omogućio pokretanje jedine “industrije” koja bilježi golem rast. Riječ je o Zakonu o legalizaciji nezakonito izgrađenih objekata i Pravilniku o energetskom certificiranju Ministarstva graditeljstva. U tom bi poslu, kad se završi, geodeti, arhitekti i ostali trebali uprihoditi više od pet milijardi kuna, a država oko 1,75 milijardi, ukupno oko sedam milijardi.
Od 820.000 zahtjeva za legalizaciju, koje su vlasnici ilegalnih objekata poslali, do sada je 78.000 riješenih predmeta koji su upisani registar Ministarstva.
Temelj za legalizaciju tih 78.000 nekretnina su snimke izvedenog stanja koje je za sada obavilo 2418 arhitekata. Tu ima i arhitektonskih ureda u kojima radi i po 10-ak osoba, tako da je realan broj zaposlenih na tom poslu zasigurno veći. Isto vrijedi i za geodete zadužene za izmjere i snimke: neki su samostalni, a neki registrirani kao uredi, što povećava brojku od dosad 724 upisanih u registru Ministarstva.
Arhitektonska snimka izvedenog stanja kreće se od 2 do 10 eura po četvornom metru, ovisi o bruto razvijenoj površini, lokaciji, broju objekata te kompleksnosti građevine. Stručnjaci tvrde kako je prosjek oko 600 eura, odnosno 4500 kuna po građevinskom objektu.
Ovlašteni inženjer geodezije snimku naplaćuje od 1500 do 6000 kuna, također ovisno o mnogim faktorima, pa ispada da je prosjek 3750 kuna. Naknada, odnosno simbolična kazna koju ilegalni graditelj pri legalizaciji mora uplatiti kreće se od 500 do 10-ak tisuća kuna, ovisno o lokaciji objekta, veličini objekta i namjeni.
Budući da je većinom riječ o manjim nekretninama, kućama, štalama, balkonima, prosjek bi bio 3000 kuna. Valja napomenuti da Zakon predviđa mogućnost obročne otplate naknade veće od 1500 kuna, i to na 24 rate. Plaća se u upravna pristojba od 70 kuna te komunalni doprinos od 6,4 kune, koliki je prosjek za obiteljsku kuću u građevinskoj zoni. U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima DZS-a, 70 posto stanovništva živi u obiteljskim kućama, prosječne bruto površine od 250 četvornih metara, pa će u prosjeku platiti 1600 kuna. Doprinos će se plaćati od dana legalizacije, a ne retroaktivno. Postoji naknada i doprinos.
Uzmemo li samo svotu koju su za 78.000 riješenih predmeta naplatili arhitekti, dolazimo do 351 milijun kuna. Geodeti su pak u prosjeku zaradili 292,5 milijuna.
Ukupno je riječ o čak 643,5 milijuna kuna bruto zarade (bez PDV-a), i to samo u osam mjeseci, odnosno od 1. srpnja 2013., kad je počela legalizacija po novome zakonu, do 27. veljače 2014.
Važna je i obaveza energetskog certificiranja zgrada. Od 2010. do 27. veljače 2014. vlasnicima nekretnina izdano je 22.500 certifikata, od čega 4700 samo 2014. Prosječna cijena za pregled i izradu certifikata je 1700 kuna. Dakle, inženjeri su dosad zaradili oko 38 milijuna kuna. Sve te stručnjake čekaju još 742 tisuće objekata koje moraju izmjeriti i snimiti te oko 127 tisuća objekata čijim vlasnicima moraju naplatiti certifikat pa će se na kraju uprihoditi oko 200 milijuna kuna.
Dobiveni će novac opet biti vraćen u prostor
- Država je ukupno, na osnovi 78.000 izdanih rješenja za legalizaciju uprihodila 300 milijuna kuna. Od toga su 90 milijuna dobili proračuni lokalnih samouprava (30 posto), 60 milijuna ide za rad područnih ureda za graditeljstvo (20 posto), a 150 milijuna u državni proračun (50 posto).
Sav taj novac će se, na osnovi natječaja, utrošiti na komunalno opremanje, uređenje dječjih igrališta, gradnja vrtića i škola, javnu rasvjetu, infrastrukturu, financiranje prostornih planova, uređenje groblja, uređenje javnih parkova, ali i rušenja bespravno sagrađenih zgrada…
Dakle, tu će u budućnosti biti još mnogo posla za građevinare, ali opet i za arhitekte, geodete, prostorne planere...
Poanta je da se dobiveni novac vrati u prostor - ustvrdili su u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....