SPREMNI ZA IZBORE

JUTARNJI je analizirao najvažnije točke 'kukuriku' programa: Najteže će stvoriti nova radna mjesta!

 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Pokrenut će investicijski ciklus od 15 milijardi eura, podići BDP za dva do četiri posto, a cilj je da u zadnjoj godini mandata gospodarski rast bude 5 posto. To je, prema sadašnjem BDP-u, porast od oko 16 milijardi kuna. Kukuriku se vraća ideji reindustrijalizacije zemlje, a ne zaboravlja niti potrošače: obećavaju da neće biti smanjivanja mirovina niti čistki u javnoj upravi.

NELIKVIDNOST

Program: Država će plaćati svoje obveze na vrijeme, a gdje je vjerovnik uključit će se u rješavanje problema, u opravdanim slučajevima i ulaskom u vlasničku strukturu poduzeća. Rokovi plaćanja bit će kao u EU, a uvest će se opet i multilateralne kompenzacije. Tko ne može platiti dugove, ići će u stečaj po skraćenom postupku, a vlasnici neće moći osnovati novu tvrtku dok se ne riješe problemi postojeće.

Realizacija: Unatoč gotovo 40 milijardi kuna, koliko Fina bilježi neplaćenih potraživanja, problem nelikvidnosti je među lakše rješivima. Uostalom, ova ga je politička ekipa već jednom riješila, u svom prethodnom mandatu, kad su od 2000. do kraja 2003. smanjili nelikvidnost sa 27 na 13 milijardi kuna.

POREZNO RASTEREĆENJE

Program: Smanjit će doprinos za zdravstveno osiguranje i u prvoj godini osloboditi doprinosa plaće novozaposlenih, a u drugoj godini ih smanjiti. Reinvestirana dobit bit će oslobođena poreza na dobit ili će on biti bitno smanjen.

Realizacija: U smanjenju doprinosa velika je zamka jer je zdravstveni sustav ionako financijski prenapregnut. Stoga se taj potez neće moći povući bez istodobne reforme zdravstva, još jedne u nizu. Nadajmo se da će ova biti uspješnija.

Oslobođenje reinvestirane dobiti od poreza na dobit logičan je potez u zemlji u kojoj se većina novih ulaganja financira kreditima, a ne vlastitim novcem ili novcem sa burze.

FINANCIRANJE PODUZEĆA

Program: Mjerama financijske politike smanjit će kamate na kredite poduzećima, a za taj cilj treba ojačati HBOR, koristiti strukturne fondove EU te jeftinije kredite Svjetske banke, EIB-a i EBRD-a. Mali poduzetnici dobit će jamstvene fondove za kreditiranje, subvencionirat će im troškove financiranja i davati porezne poticaje samofinanciranju. Razvoj obrtništva poticat će i vraćanjem tzv. paušalnog oporezivanja.

Realizacija: Prema načinu financiranja poduzeća Hrvatska ionako spada u bankocentrične zemlje, za koje su novija istraživanja dokazala da se znatno sporije oporavljaju i teže izlaze iz krize jer banke radije zadržavaju novac na računu nego da ga posude iole rizičnijem klijentu. Stoga su svi mogući izvori financiranja itekako dobrodošli. U program bi trebalo uvrstiti i jačanje tržišta kapitala jer su neke od najuspješnijih hrvatskih i svjetskih kompanija narasle upravo prikupljanjem kapitala na burzi.

Paušalno oporezivanje, a riječ je o procjeni prihoda na koje će se platiti porez, smanjuje posao Poreznoj upravi i pojeftinjuje postupak oporezivanja onih koji zarađuju malo. To je dobro rješenje jer često troškovi kontrole i izračuna poreza budu jednaki porezu naplaćenom od malog poduzetnika.

ZAPOŠLJAVANJE

Program: Aktivne mjere novog zapošljavanja uključuju potpore i subvencije za novo zapošljavanje, a glavna je već spomenuto oslobođenje plaćanja doprinosa za novozaposlene. Uz njih bit će to i potpore za obrazovanje i samozapošljavanje te fleksibilniji pristup tržištu rada mladih umirovljenika. Uvest će posebne programe zapošljavanja mladih i visokoobrazovanih te starijih.

Realizacija: Razne poticaje zapošljavanju ova je politička opcija već provodila u svom jedinom mandatu na vlasti. Poticaji zapošljavanju recept su za kojim posežu i sve ostale zemlje. Najnoviji je primjer SAD čiji je predsjednik Barack Obama u svom najnovijem ekonomskom paketu najviše prostora i novca posvetio novom zapošljavanju. Najteže u cijeloj priči bit će stvoriti nova radna mjesta jer, ma kakve poticaje država nudila, ako poduzeću ne ide bolje neće niti zapošljavati.

ENERGETIKA

Program: Nove hidroelektrane, nove termoelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, male hidroelektrane i elektrane na biomasu, gradnja plinovoda i skladišta plina, istraživanje i eksploatacija nafte i plina, modernizacija rafinerija, LNG terminal Omišalj, naftovodi Družba Adria i Južni tok...

Realizacija: Gradnju i obnovu hidroelektrana i termoelektrana i sadašnja vlada ima u svom programu. Činjenica jest da je ulaganje u energetiku ono s najbržim povratom, to jest ulaganje koje najprije donosi gospodarski rast, a Hrvatskoj je ono i nužno ako želi novu industrijalizaciju. Naime, naša je ‘sreća’ da nemamo industrije jer da je imamo više za nju ne bismo imali dovoljno struje. Nigdje u programu se ne spominje nuklearna elektrana.

PRORAČUN

Program: Deficit konsolidirane države smanjit će se na manje od 3 posto BDP-a, a proračunski rashodi u BDP-u smanjit će se za oko 4,5 postotnih bodova u prvom mandatu. Udio javnog duga smanjit će ispod 60 posto BDP-a. Pri tome se neće smanjivati plaće, mirovine i socijalna davanja najugroženijima.

Realizacija: Lijepo je što se planiraju smanjiti rashodi jer stručnjaci ionako govore kako je fiskalni kapacitet Hrvatske oko sto milijardi kuna, a ne 120 milijardi koliki su rashodi sada. No, teško je zamisliti kako to koalicija namjerava provesti osim ako nekim slučajem ne računa na streloviti rast BDP-a zahvaljujući svojim drugim mjerama i veći priljev poreza zbog novog zapošljavanja i procvata poduzeća.

POREZI

Program: Porezno će se rasteretiti bruto cijena rada, smanjiti parafiskalni nameti i stimulirati reinvestiranje dobiti. Porezno će se kažnjavati izvlačenje dobiti iz poduzeća, posebno izvlačenje dobiti iz zemlje. Porezni sustav jednako će tretirati dohotke od rada i kapitala te uvažavati stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika.

Realizacija: Jasno je da treba rasteretiti bruto cijenu rada jer Hrvatska na listama konkurentnosti ima preskupu radnu snagu što odbija strane ulagače. Jednaki tretman rada i kapitala najvjerojatnije znači da Kukuriku namjerava uvesti poreze na imovinu i na dividendu, jer će joj, ako želi smanjiti zaduživanje, a istodobno poticati rast i zapošljavanje, trebati svaki izvor proračunskih prihoda kojeg se može dosjetiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 22:05