U siječnju bi godišnja inflacija mogla iznositi 13,5%, računajući da su u odnosu na prosinac cijene rasle 1,5 posto. Tako pokazuju preliminarne procjene analitičara Raiffeisen banke koji vjeruju da će se siječanjska poskupljenja neminovno odraziti na konačnu brojku.
Kako je u prosincu godišnja inflacija iznosila 13,1 posto, a u studenome 13,5 posto, to bi značilo njezino ponovno ubrzanje, suprotno očekivanjima HNB-a koji na temelju uvida u cijene tijekom prva dva tjedna u siječnju procjenjuje da će se, unatoč svemu, usporavanje nastaviti, drugi mjesec zaredom.
Usporedba cijena hrane
- Tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala očekujemo zadržavanje inflacije na dvoznamenkastim stopama, s tendencijom laganog usporavanja nakon toga, na što već upućuje usporavanje rasta proizvođačkih cijena - kazala je Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja u RBA, prilikom prezentacije kvartalnih prognoza "Monetarno stezanje i fiskalno popuštanje". U ovoj godini očekuje prosječnu stopu inflacije od 7,5 posto, a povratak na razine od dva posto ne smatra izglednima prije 2025.
Kada je riječ o kategorijama koje najviše pridonose rastu inflacije, usporedba s drugim zemljama srednje i istočne Europe pokazuje da se Hrvatska ne razlikuje bitno, uglavnom predvode hrana i energija. Međutim, iz mjeseca u mjesec smanjivao se doprinos rasta energije, a rastao doprinos hrane, koja čini i najznačajniji dio potrošačke košarice, kazala je Živković Matijević. Za 38 posto prošlogodišnjeg rasta inflacije u Hrvatskoj zaslužna je hrana.
Koliki problem predstavlja, dobro pokazuje usporedba s prosjekom EU. Dok su opće cijene u Hrvatskoj niže od prosjeka EU za 27,6 posto, analiza RBA pokazuje da je hrana skuplja za jedan posto. Istodobno, hrana u Poljskoj jeftinija je od prosjeka EU za čak 25,6 posto, u Rumunjskoj za 25,7 posto, u Češkoj za 6,2 posto, a u Mađarskoj za 2,5 posto. Od ostalih zemalja srednje i istočne Europe, skuplju hranu od prosjeka EU imaju i Slovačka, za 1,2 posto, te Slovenija 0,7 posto.
Kako hrana čini oko petine finalne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj, kao i u Poljskoj, rast cijena "najviše je pogodio one s najmanjim dohotkom". U ovoj godini analitičari RBA očekuju usporavanje BDP-a na oko 1,2 posto, na što upućuju posljednji podaci o industriji i maloprodaji. Značajno će usporiti sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija zahvaljujući povlačenju europskih sredstava.
Ovisnost o turizmu
Podaci upućuju na pad potrošačkog optimizma i maloprodaje, ali on bi bio i veći, smatraju u RBA, da nije solidnog tržišta rada koje se sve više suočava s nedostatkom radne snage koji se nadomješta radnicima iz trećih zemalja. "Njihov broj zahtjeva za rad lani je premašio 129.000 i veći je od broja registriranih nezaposlenih", kazala je Živković Matijević.
Gotovo četvrtina zahtjeva ostvarena je u turizmu. Iako pozitivni turistički rezultati vesele, napominje, sve veća ovisnost o turizmu ujedno govori o nužnosti diverzifikacije gospodarstva i jačanja industrije.