Kao što je očekivao niz eksperata, rast inflacije nastavio je u siječnju usporavati u eurozoni, ali i u Hrvatskoj. S obzirom na to da je Hrvatska postala članica eurozone, sad je i hrvatski Državni ured za statistiku morao prijaviti prvu procjenu kretanja rasta cijena Eurostatu već prvi dan tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, dok su ranije te podatke objavljivali tek sredinom tekućeg mjeseca.
Prva ranija procjena kretanja inflacije za prethodni mjesec pokazala je pak da su ministri u Vladi RH puno pretjerivali samim širenjem histerije oko tobožnjeg udara cijena prilikom uvođenja eura koje su navodno skrivili pohlepni profiteri iz privatnih biznisa. Naime, državne statistike pokazale su da je inflacija u siječnju u RH u odnosu na isti mjesec prethodne godine iznosila 12,5 posto, što je osjetno niže od inflacije u prosincu (13,1 posto) i studenome (13,5 posto).
Zanimljivo je da predstavnici Vlade RH nisu radili paniku oko rasta cijena u prosincu i kolovozu, nego su pretežito smirivali situaciju konstatacijom kako je hrvatski rast cijena tu negdje oko prosjeka EU, ali su se jako uzbudili kod uvođenja eura. Posebno su bili agresivni na službenoj Facebook stranici vladajuće stranke, HDZ-a, preko koje su se obračunavali s profiterima, a tu riječ ispisivali su velikim slovima te uz uskličnik.
Ostaje nejasno zbog čega su anegdotalne statistike, koje su prikupljane kroz akcije Državnog inspektorata, iskorištene za stvaranje dojma o profiterskom udaru na standard građana. Podsjetimo kako je glavni državni inspektor Andrija Mikulić u javnim istupima izvještavao o nalazima inspektora koji su utvrdili visoka dvoznamenkasta poskupljenja, koja su, primjerice, u jednoj od praćenih djelatnosti iznosile "10 do 80" posto, što je zapravo povećavalo opasnost od lančane reakcije ostalih poduzetnika.
Sad posebnu težinu dobivaju informacije u kaznama inspektora koje su radikalno premašile njihova poskupljenja i to u sektorima gdje se ne može govoriti o bilo kakvom korištenju monopolnih ili oligopolnih pozcija. Iz službenog podatka o rastu cijena u veljači sad je jasno kako je bila i pretjerana hajka na pojedine trgovačke lance zbog navodnih enormnih, pa čak i drskih poskupljenja.
No, treba podsjetiti kako je i inflacija od 12,5 posto i dalje vrlo visoka; guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u jednom je navratu konstatirao kako dvoznamenkasti rast cijena postaje bolest sama po sebi. Osim toga, treba istaknuti kako je u Hrvatskoj inflacija u siječnju bila puno viša nego što je bio prosječan rast cijena eurozone, koji je iznosio 8,5 posto, što je također previše.
Na razini eurozone najveći doprinos rastu cijena iznova je dala energija, gdje su cijene u siječnju na godišnjoj razini rasle 17,2 posto, što je ipak usporavanje u odnosu na prethodni mjesec kad su rasle 25,5 posto. Za razliku, ponešto je ubrzao rast cijena u siječnju u kategoriji hrana, alkohol i duhan gdje je zabilježena godišnja inflacija na razini od 14,1 posto, dok je u prosincu taj rast bio 13,8 posto.
Latvija je jedina članica eurozone koja je zabilježila inflaciju u siječnju iznad 20 posto (21,6), a najniža je u Španjolskoj i Luksemburgu, gdje je dosegla 5,8 posto. Uz Hrvatsku, u siječnju samo još Latvija, Estonija, Italija, Litva i Austrija imale dvoznamenkastu stopu inflacije.
Može se pretpostaviti kako će Vlada RH i HDZ vjerojatno emitirati poruke u kojima će konstatirati kako je njihov progon poduzetnika zapravo zaslužan za usporavanje rasta cijena u siječnju, ali karakter mjera nije bio takav da bi mogao polučiti statistički upečatljivi rezultat, nego se otvara pitanje ekspertnih znanja u pojedinim resorima, kao što je Ministarstvo gospodarstva.