Hrvatska je jedna od deset zemalja koje će do 2050. godine imati najveće relativno smanjenje broja stanovnika, razvidno je iz izvještaja "Izgledi svjetskog stanovništva 2022." (World Population Prospects 2022) koji je prije nekoliko dana objavio UN. Prema projekcijama UN-a, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas.
Popis iz 2021.
No, valja imati na umu da su UN-ovi stručnjaci baratali "starom" brojkom od 4,03 milijuna stanovnika Hrvatske, odnosno nisu u izračune uvrstili aktualnu brojku od 3,88 milijuna stanovnika u Hrvatskoj, koju je pokazao prošlogodišnji popis stanovništva.
- Brzinski sam pogledao izvještaj i vidio da UN nije uzeo u obzir rezultate popisa pa nam je precijenio broj stanovnika s jedne strane, a s druge strane podcijenio neke pokazatelje poput totalne stope fertiliteta. Totalna stopa fertiliteta (TFR) u 2021. bi trebala biti viša od 1,6, koliko UN procjenjuje. Broj stanovnika u Hrvatskoj bi do 2050. godine mogao biti i manji od prognoziranog, ali i veći uslijed migracija i većeg TFR-a. U svakom slučaju, ne mislim da su ove projekcije za Hrvatsku idealno napravljene i trebalo bi ih korigirati - rekao nam je demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika, s padom od 20 posto ili čak višim, gore od nas su Bugarska, Latvija, Litva, Srbija, Ukrajina i Bosna i Hercegovina. Hrvatska je, nažalost, iz Bugarsku, Litvu i Latviju bila jedna od zemalja koje su od 1950. do 2021. godine imale najveći postotni pad broja stanovnika (u obzir uzimamo zemlje koje imaju više od pola milijuna stanovnika).
U izvještaju "Izgledi svjetskog stanovništva 2022." navodi se kako svjetska populacija trenutačno broji 7,942 milijarde ljudi, a da bi se osammilijarditi Zemljanin trebao roditi oko 15. studenoga ove godine.
- Ne tvrdimo da je to stvarni datum... i mislimo da je neizvjesnost najmanje plus ili minus godinu dana - izjavio je na konferenciji za novinare John Wilmoth, direktor UN-ova odjela za stanovništvo.
Unatoč tome, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je 2022. "godinom prekretnice rođenjem osmomilijarditog stanovnika Zemlje".
- Ovo je prilika da slavimo našu različitost, prepoznamo našu zajedničku ljudskost i divimo se napretku u zdravstvu koji je produljio životni vijek i dramatično smanjio stope smrtnosti majki i djece. U isto vrijeme, to je podsjetnik na našu zajedničku odgovornost da se brinemo o našem planetu i trenutak za razmišljanje o tome gdje još uvijek ne ispunjavamo svoje obveze jedni prema drugima - naglasio je Guterres.
Od 1975. svijet dodaje milijardu ljudi svakih 12 godina. Prešao je svoju posljednju prekretnicu od sedam milijardi 2011. godine. Iako je stopa apsolutnog rasta globalnog stanovništva slična onoj u prethodnom desetljeću, ona nastavlja padati. Od 2019. globalna stopa rasta stanovništva pala je ispod jedan posto. To je manje od polovine od najveće stope rasta u 1960-im godinama, kada je iznosila 2,3 posto.
U UN-ovu izvještaju se prognozira da će Indija iduće godine, koja trenutačno broji 1,412 milijardi ljudi, nadmašiti Kinu, s trenutačnom populacijom od 1,426 milijardi. Ipak, Wilmoth kaže da oko toga postoji više neizvjesnosti nego oko projekcije kako će Zemlja doseći osam milijardi stanovnika 15. studenoga. Prema najnovijim projekcijama UN-a, svjetska populacija mogla bi narasti na oko 8,5 milijardi do 2030. godine, te na 9,7 milijardi oko 2050. godine. Vrhunac od oko 10,4 milijarde Zemljana se očekuje tijekom 2080-ih, a predviđa se da će na toj razini ostati do 2100. godine.
Rodna ravnoteža
UN, nadalje, predviđa da će do 2050. godine SAD ostati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu, iza Indije i Kine. Nadalje, više od polovice predviđenog porasta globalne populacije do 2050. godine biti će koncentrirano u osam zemalja: Demokratskoj Republici Kongo, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima i Ujedinjenoj Republici Tanzaniji. Očekuje se da će zemlje podsaharske Afrike pridonijeti više od polovice očekivanog povećanja broja stanovnika do 2050. godine, no brz rast stanovništva u toj regiji otežava iskorjenjivanje siromaštva, borbu protiv gladi i pothranjenosti te povećanje pokrivenosti zdravstvenim i obrazovnim sustavima. Što se tiče rodne ravnoteže, u izvještaju se kaže: "Globalno, svijet broji nešto više muškaraca (50,3 posto) nego žena (49,7 posto)". No, UN-ovi demografi smatraju da će se ova brojka polako obrnuti tijekom stoljeća. "Očekuje se da će do 2050. broj žena biti jednak broju muškaraca", ističe se.