U Hrvatskoj se tijekom posljednjih deset godina povećao broj ateista, a smanjio broj vjernika - ponajviše katolika i pravoslavaca. Broj stranaca se povećao, a u najvećem postotku smanjio se broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.
Osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset posto stanovništva, naša populacija još je starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi. To su u najbitnijim crtama prognoze stručnjaka s kojima smo razgovarali u srijedu, dan uoči objave nove tranše podataka prikupljenih u lanjskom Popisu stanovništva.
Manje katolika
Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prve rezultate iz kojih smo doznali da je Hrvatska između 2011. i 2021. pala s 4,284 na 3,888 milijuna stanovnika, u četvrtak će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema spolu i starosti, vjeri, nacionalnosti i državljanstvu. Što se tiče vjere, svi naši sugovornici prognoziraju da će se potvrditi pad broja vjernika i porast broja agnostika i ateista.
- U svim zemljama s kršćanskom većinom udio vjernika pada. Iako se veći pad bilježi u protestantskim državama, broj vjernika smanjuje se i u katoličkim zemljama poput Irske, Poljske i Italije zbog brojnih skandala unutar Crkve. Kod nas skandala nije bilo toliko puno, ali sigurno će podaci pokazati smanjenje broja katolika, pa time i ukupnog broja vjernika. S druge strane, porast će broj nevjernika, odnosno ateista - kaže Nenad Pokos, znanstvenik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vjernika.
- Za očekivati je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihova broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i općinama koje su doživjele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio - kaže Pokos. S njime se slaže i bivši ravnatelj DZS-a Marko Krištof.
- Kad sam analizirao koji to gradovi i općine imaju najveći postotni pad broja stanovnika, uočio sam da se tu uglavnom radi o mjestima koja imaju velik udio pripadnika srpske nacionalne manjine - kaže. Hoće li u Vukovaru, gdje su prema Popisu iz 2011. činili 34 posto stanovništva, pripadnici srpske nacionalne manjine pasti ispod 30 posto i time izgubiti pravo na službenu upotrebu svoga jezika i pisma?
- To je jako teško predvidjeti i ne bih se usudio prognozirati što će pokazati podaci o sastavu stanovništva u Vukovaru - kaže Krištof. S druge strane, potpuno je uvjeren da će se dokazati porast broja ateista i pad broja vjernika. Možda za čak pet ili više postotnih poena, kaže. Tijekom popisa 2011. katolika je bilo 86 posto.
Rapidno starenje
Naši sugovornici slažu se da će podaci dokazati porast broja stranaca koji žive i/ili rade u Hrvatskoj - od državljana iz EU, preko državljana BiH, Kosova i Makedonije, do onih koji su se doselili iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina…
Također, naši se sugovornici slažu da će novi podaci još jednom dokazati kako je hrvatsko stanovništvo sve starije, odnosno da se i dalje smanjuje broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina starosti), kao i žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina).
- Iako je naša stopa fertiliteta (prosječan broj djece koje su rodile žene u fertilnoj dobi) lani iznosila 1,6 i bila nešto viša od europskog prosjeka, naš velik problem je loša dobna struktura stanovništva zbog koje će i dalje padati ukupni broj žena u fertilnoj dobi. Hrvatsko stanovništvo stari, pa će se zabilježiti i daljnji pad radno aktivnog stanovništva. Osim što stanovništvo stari, dosta se žena u fertilnoj dobi iselilo pa se ne može očekivati porast broja novorođenih. Očekujem i da će se dodatno povećati omjer broja stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na broj stanovnika u dobi do 15 godina - kaže demograf Ivan Čipin.