ISTRAŽIVANJE ZA RTL

Hrvati poručili Vladi: ‘Mjere kasne i nedovoljne su‘; Otkrili i što od vladajućih zapravo žele

I dok Vlada priprema novi paket, brojne europske države svoje su mjere već predstavile

Ilustracija

 Vanesa Pandzic/Cropix

I dok će mjere za pomoć Vlada potvrditi ovaj tjedan, Promocija plus za RTL donosi ekskluzivno istraživanje koje otkriva što građani misle o dosad poduzetim mjerama pomoći, ali i što sami predlažu Banskim dvorima.

Što o mjerama misle građani?

Da mjere kasne, a usto su nedovoljne smatra više od 37 posto. Četvrtina mjere uopće ne vidi (smatra 25,4 posto ispitanika). Jako kasne ali i djelomično pomažu smatra 14 i pol posto ispitanih. A iako dijelom kasne, dosta su dobre - vidi to tako 12 posto anketiranih. Da su mjere pravovremene i dobre pa će i pomoći onima kojima je potrebno - smatra manje od 5 posto.

Očekivano najviše je birača HDZ-koji mjere podupiru (oko 60 posto) dok birači oporbenih stranaka i ljevice (njih oko 70 posto i u SDP-u i Možemo) i desnice dominantno o njima ne misle dobro (njih nešto više od 70 posto u MOST-u i Domovinskom pokretu).

Podsjetimo, Vlada je od početka godine poduzela nekoliko mjera. Zamrzavale su se cijene goriva, reagirali su u sustavu poreza... Pa kojih se mjera građani sjećaju?

Ograničenje cijena goriva je na prvom mjestu (41 posto), potom jednokratna potpora umirovljenicima, takozvani energetski dodatak iz proljeća (21,7 posto), dok petina navodi niži PDV na dio namirnica (20,4 posto), a potom i na plin za domaćinstva (14,5 posto). Slijede nedavna odluka o ukidanju PDV-a na solarne panele (13,3 posto), ograničenje rasta cijene električne energije za kućanstva (12,7 posto), dok je 16 posto uvjerenih kako mjera uopće nije bilo.

Što građani žele?

I dok Vlada priprema novi paket, brojne europske države svoje su mjere već predstavile. A što naši građani žele?

Više od četvrtine njih bi zamrznulo cijele osnovnih namirnica (28,4 posto), potom žele ograničenje cijena plina i goriva (16,2 posto).

Oko 10 posto misli da treba dati dodatak svima s malim primanjima, zbog nikad veće inflacije. Ali i nezaposlenima. Gotovo podjednak je broj onih koji predlažu energetski dodatak za umirovljenike s niskim mirovinama (9,9 posto), kao i onih koji bi zbog vala poskupljenja dodatak dali svima (9,6 posto).

Znatno manje građana predlaže oporezivanje ekstraprofita (6,3 posto), veće socijalne naknade (6,2 posto), dodatak za svako dijete (5,4 posto) ili energetski dodatak za siromašnije (3,9 posto).

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. rujna na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka: ± 2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2022 19:12