S obzirom da je u ovom trenutku po broju ukupnom smrti od Covid-19 bolesti na milijun stanovnika Hrvatska postala osma najgora članica EU, otvara se pitanje hoćemo li se do kraja pandemije možda uvrstiti među dvije-tri države s najvećim dankom u životima? Gledajući broj slučajeva očigledno je kako se četvrti val pandemije u Hrvatskoj počeo formirati osjetno kasnije nego u nekim drugim zemljama. Posebno su zanimljive usporedbe s drugim otvorenim turističkim zemljama kao što su Portugal i Španjolska.
U tim zemljama podaci ukazuju kako po broju slučajeva izlaze četvrtog vala pandemije, ali su na ljestvici prema ukupnom broju smrti na milijun stanovnika ostale osjetno niže nego Hrvatska. Znači li to da RH tek čeka značajni rast broja smrti? Taj scenarij čini se vrlo realnim.
Ispod je grafikon kumulativnog broja smrti po zemljama na milijun stanovnika u EU
Ono što u Hrvatskoj poziva na oprez, ako se uspoređuju podaci sa Portugalom i Španjolskom, jest činjenica da je u tim zemljama vrhunac četvrtog vala pandemije bio negdje u drugoj polovini srpnja, dok se četvrti val u Hrvatskoj polako počeo formirati tek sredinom kolovoza, ali opet ne tako izrazito kao u Portugalu i Španjolskoj. U srpnju je u Španjolskoj na vrhuncu četvrtog vala izbrojeno 528 slučajeva u jednom danu, a u Hrvatskoj je na isti dan tada bilo samo 27 slučajeva ili oko 20 puta manje! Ako bi Hrvatska dosegla španjolske brojeve slučajeva tijekom ljeta, to bi značilo kako bi trebala računati s 2-2,5 puta više slučajeva nego što ih ima trenutačno, što bi vrlo vjerojatno vodilo prema daljnjem penjanju na EU ljestvici prema kumulativnom broju smrti.
Ispod je grafikon koji pokazuje putanju broja slučajeva tijekom ljeta u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu
Rast četvrtog vala u Hrvatskoj uznemiruje jer tijekom ljeta, dok su Španjolska i Portugal imale puno više slučajeva nego Hrvatska, broj smrti nije bio tako izrazito viši nego u Hrvatskoj. Na najvišoj razini četvrtog vala Španjolska je bilježila 2,64 smrti na milijun stanovnika. U tom trenutku Hrvatska je imala pri puno manjem broju slučajeva 0,84 smrti ili samo 3 puta manje nego Španjolska. Ponovimo da je Španjolska na vrhuncu četvrtog vala imala 20-ak puta više slučajeva nego Hrvatska, a Hrvatska je već 13. rujna dosegla 2,52 smrti na milijun, iako se broj slučajeva još uvijek nije približio onome s vrhunca četvrtog vala u Španjolskoj. Znači li to da u Hrvatskoj broj smrti može eksplodirati?
Ispod je grafikon koji pokazuje kretanje broja smrti na milijun stanovnika u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj tijekom ljeta
Kako je moguće da su Španjolska i Portugal uz puno viši broj slučajeva tijekom ljeta uspjele po kumulativnom broju smrti na milijun stanovnika ostati uvjerljivo niže nego Hrvatska. Najjednostavniji odgovor jest viši udio u potpunosti cijepljene populacije. No, čini se kako se treba i postaviti i pitanje kvalitete bolničkih terapija.
Ispod je grafikon koji pokazuje udio u potpunosti cijepljenih u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj
Kako Hrvatska u ovom trenutku ima manje cijepljenih nego Španjolska i Portugal tijekom vrhunca četvrtoga vala, logično je zaključiti kako će pandemija, ako dođe do daljnjeg rasta broja zaraženih, u Hrvatskoj uzeti viši danak u životima nego štok ga je uzela u Portugalu i Španjolskoj, pogotovo jer dolazi hladnije razdoblje. Treba voditi računa kako je i u Španjolskoj i u Portugalu četvrti val došao prije nego što je mogla početi slabiti učinkovitost cjepiva, dok bi zakašnjeli četvrti val u Hrvatskoj mogao koincidirati sa slabljenjem imuniteta kod najstarijeg dijela cijepljenje populacije koji se cijepio prvi. To je razlog dodatne brige.
Čini se stoga kako Vlada RH treba pripremiti hitnu kampanju za povećanje udjela cijepljenih među osobama starijim od 65 godina jer se u tom dijelu populacije bilježi 90-95 posto od ukupnog broja smrti zbog Covid-19 bolesti. Uz to, zdravstvene vlasti trebale bi početi provoditi program cijepljenja trećom booster dozom kod najstarijeg dijela cijepljene populacije odnosno kod onih kojima bi imunitet stečen cijepljenjem mogao početi blijediti.
Kako nagovoriti što veći broj starijih na cijepljenje? Valja upozoriti na kolumnu Tima Harforda u The Financial Timesu koji je procijenio kako ismijavanje i agresija prema onima koji se nisu cijepili neće pomoći neodlučnima da donesu zdravu odluku. Upozorio je Harford kako naslovi i poruke poput ona McSweeneya „Oh My Fucking God, Get the Fucking Vacccine Alredy, You Fucing Fucks“ zapravo otvara pitanje tko ispada smiješan – antivakseri ili anti-antivakseri. Je li javni interes povećati broj cijepljenih ili demonstrirati tobožnju intelektualnu i moralnu superiornost nad onima koji se još uvijek nisu cijepili?
Prema Harfordu trebalo bi voditi računa kako istraživanja ukazuju na vrlo veliki udio onih koji još nisu donijeli konačnu odluku o tome hoće li se cijepiti, a nipošto se ne radi o antivakserima, odnosno osobama koje su apriori protiv cijepljenja. Samo jasna, poštena i potpuno iskrena komunikacija o koristima i rizicima cijepljenja može donijeti rezultata, pogotovo ako se kombinira s pozitivnim porukama. Prečesto se, primjerice, komunicira ono što je negativno: ako napišete „40 posto odraslih još nije cijepljeno“ jer želite podići osjećaj brige i stvoriti pritisak, zapravo ćete manje učiniti nego ako kažete „60 posto svih odraslih već se cijepilo“. Promocija poželjnog ponašanja većine, smatra Harford, puno je jači alat od isticanja antisocijalnog ponašanja kao društvenog problema koje može voditi prema produbljivanju konfrontacija i javnoj histeriji. Još jedan Harfordov primjer: U Sjedinjenim državama mediji su napisali velike količine kritika o tome kako Trumpova sljedba odbija cijepljenje. Međutim, 85 posto starijih od 65 se cijepilo. U toj starosnoj kohorti veliki je udio Trumpovih glasača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....