Predsjednik Republike, ujedno premijerski kandidat SDP-a, Zoran Milanović danas se treba obratiti Glavnom odboru SDP-a, najvišem tijelu stranke između dviju Skupština.
U kratkoj najavi koja je došla iz SDP-a osim ove šture informacije ne navodi se ništa drugo, no izvori iz stranke kažu kako će Milanović bivšim stranačkim kolegama održati govor. Glavni odbor neće donositi nikakvu odluku koja se odnosi na njegovu iznenadnu kandidaturu, nego će, kako je bilo i planirano, usvojiti financijski izvještaj i predizborni program.
Glavno pitanje koje je ostalo otvoreno nakon što je Milanović objavio da će se kandidirati na izborima vezano je uz njegovu namjeru da ide u kampanju s pozicije predsjednika Republike. Činjenicu da nigdje u Ustavu ne piše izravno da se kao predsjednik Republike ne smije natjecati na izborima za zastupnike u Saboru Milanović, ali i SDP-ovci, tumače na način da mu je to dopušteno.
- Mi smo stranka Ustava i zakona. Naš posao je da gradimo institucije, a ne da ih rušimo. Ako Ustavni sud, bez obzira na to što niti jedan članak ili stavak Ustava ovakvu kandidaturu ne zabranjuje, ipak nađe da ona nije dopuštena mi ćemo to poštovati jer je naš posao da institucije vratimo Ustavu. Ali to se odnosi na izbore za Sabor, a SDP-u nitko ne može zabraniti reći tko će biti naš kandidat za premijera - kazao nam je predsjednik SDP-a Peđa Grbin dodajući da "jedino što od Ustavnog suda traže je da ne zavlače".
- Znali su biti brzi kada im je to odgovaralo - zaključio je Grbin koji očekuje da Ustavni sud što prije zauzme stav oko (ne)ustavnosti Milanovićeve kandidature na izborima.
Od danas, budući da je stupila na snagu odluka o raspisivanju izbora, počinju ovlasti Ustavnog suda nad postupkom ustavnosti i zakonitosti izbora. To znači da ustavni suci teoretski već i danas mogu reći može li Milanović doista biti premijerski kandidat SDP-a, odnosno može li biti prvi na listi u prvoj izbornoj jedinici u kojoj će se kandidirati i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
Članak 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu daje ustavnim sucima velike ovlasti u kontroli izbornog procesa. Oni u ovome slučaju mogu izdati priopćenje kojim će upozoriti je li u skladu s Ustavom da se predsjednik države kandidira na izborima, mogu upozoravati institucije, ali i poništiti pojedine izborne radnje ili odluke. Teoretski, Ustavni sud može čak poništiti i odluku o raspisivanju izbora.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je kazao da će Ustavni sud reagirati, ali nije rekao kada niti kako. Za očekivati je da će to biti brzo, kao i da će se izjasniti negativno o namjeri predsjednika Republike da istovremeno obnaša dužnost šefa države i bude kandidat na izborima za saborske zastupnike. Takva pretpostavka proizlazi iz izjava ustavnih stručnjaka, ali i ranije odluke Ustavnog suda da Branimir Glavaš ne može biti nositelj liste na izborima jer je bio osuđen za ratni zločin.
Kada Ustavni sud ne bi odmah reagirao, nego bi pustio SDP da sastavi i Državnom izbornom povjerenstvu preda listu kandidata na kojoj bi bio i Zoran Milanović, moglo bi se dogoditi da poništi tu listu što bi značilo da SDP ne bi sudjelovao na izborima u 1. izbornoj jedinici, no malo je vjerojatno da će se to dogoditi.
Ono što je nepoznanica je kako će Milanović reagirati ako mu Ustavni sud zabrani da se, dok je predsjednik Republike, uključi u izbore za zastupnike u Saboru. Kada bi dao ostavku onda bi funkciju predsjednika države obnašao predsjednik Sabora, Gordan Jandroković. No, tada bi se Jandroković našao u istome problemu u kojemu je Milanović sada jer ne bi istovremeno mogao obnašati dužnost šefa države i biti kandidat HDZ-a na izborima i nositelj njihove liste u 2. izbornoj jedinici.