Početak nove nastavne godine pokazuje sve razmjere hrvatske demografske katastrofe. Prvašića je ove godine oko tisuću manje nego lani, ukupno oko 36 tisuća. I učenici i profesori vesele se što nakon tri godine nastava počinje bez epidemioloških mjera, ali u uvjetima energetske krize.
Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, Tomislav Paljak, gostujući u emisiji "U mreži Prvog" rekao je kako će mjera štednje u školama biti i da ih već i sad ima. Sad će to možda biti i pojačano s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, ali nikakvog smrzavanja neće biti. Obveza države je da omogući djeci siguran boravak u školama i da im bude toplo, to će biti dio paketa vladinih mjera pomoći, poručio je Paljak.
O tome što donosi nova nastavna godina učenicima, a što profesorima, razgovaralo se na početku nove sezone emisije "U mreži Prvog". Ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog, Mario Keča, kaže da su dvije godine bili pod radovima i imali nastavu u drugim školama.
- Puno je toga napravljeno, škola je rekonstruirana, nadograđena i napravljena je energetska obnova. Dobili smo novu školsku dvoranu, četiri nove učionice, kompletno je obnovljena škola i mi ćemo nakon svega toga prijeći u jednu smjenu. Stvaraju se bitno kvalitetniji uvjeti za rad i nastavnika i učenika - rekao je Keča.
O nacionalnim ispitima
Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak istaknuo je kako glavna svrha nacionalnih ispita nije ocjenjivanje.
- Proveli smo pilot na osmim razredima, 80 škola, tri predmeta. Sad se taj proces nastavlja dalje, u listopadu idu petašići, oni će imati svoje prvo nacionalno testiranje iz tri predmeta - matematika, hrvatski jezik te priroda i društvo. U ožujku će svi osmi razredi u RH pisati nacionalne ispite iz osam predmeta - matematika, hrvatski jezik, strani jezik, povijest, geografija, kemija, biologija i fizika, tako da očekujemo neovisno vanjsko testiranje znanja u osnovnim školama kako bi ti pokazatelji bili jasni, dobro analizirani te da konačno vidimo gdje smo, što smo i kako stojimo. To je glavna svrha tih nacionalnih testiranja, nije svrha ocjenjivanje i učenici se ne opterećuju ocjenama. Rezultati su vidljivi onima kojih se oni tiču i sigurno je da će biti vrlo znakoviti, ali treba reći da ćemo o eventualnim kriterijima nacionalnog testiranja kao uvjetima za upis u srednju školu još razmišljati kad dobijemo kompletnu analizu - poručio je Paljak.
O superodlikašima
Kaže kako se očekuje da bi nacionalno testiranje moglo smanjiti poplavu superodlikaša.
- To i jest jedan od razloga. Vidimo da je ovo stanje neodrživo, činjenica je da se ono taložilo godinama, nije od prošle godine, neće se rješavati kirurškim rezovima, već svime što provodimo. Vjerujem i da će u budućnosti ta ocjena, oko koje se diglo toliko prašine, biti objektivnija i da se neće svoditi samo na procjenu učitelja i nastavnika, iako će i dalje nastavnici biti isključivo oni koji će donositi zaključnu ocjenu - dodao je Paljak.
O pritiscima roditelja na nastavnike
Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nada Lovrić, ističe kako je oduvijek bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, ali sad je to prešlo svaku mjeru.
- Odavno je bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, uvijek ih je bilo, ali sad mi se čini da je to prešlo svaku mjeru. Broj superodlikaša naravno da nije realan, naravno da nije moguć, posljedica je to upravo prevelikih očekivanja i roditelja i učenika i zahtjeva sustava kad su u pitanju upisi. Nastavnici sigurno očekuju uvođenje male mature, jer ako je velika državna matura uistinu olakšala upise na fakultete, isto bi trebala učiniti i mala matura - kaže.
Smatra da roditelji uvijek žele najbolje za svoju djecu i to treba respektirati. Ali...
- Vršiti takav pritisak i na svoje dijete i na sustav. Neće se stvari tako postaviti. Svojim učenicima i svojoj djeci trebali bi poslati jasnu poruku - daj najbolje što možeš od sebe, ponekad se neće sve poklopiti, ali ponekad i to što se nije dogodilo, a što si ti mislio da sanjaš otvara nove perspektive - poručila je Lovrić za HRT.
O mjerama štednje u školama
Na pitanje hoće li biti redukcija i mjera štednje u školama državni tajnik Paljak je odgovorio da hoće.
- Štednja će biti, naravno da će ih biti i one postoje već i sad, u školama se treba odgovorno ponašati i učiti djecu odgovornom ponašanju prema energentima i to se provodi u školama. Sad će to možda biti i pojačano s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, ali nikakvog smrzavanja neće biti. Obveza države je da omogući djeci siguran boravak u školama i da im bude toplo, to će biti dio paketa vladinih mjera pomoći. Nema govora o online nastavi zbog štednje energenata - poručio je Paljak.
O prijevozu učenika
Predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika, Hrvoje Meštrović, najavio je da bi neki učenici iz manjih mjesta mogli ostati bez prijevoza do škola.
- Osobito su ugroženi učenici srednjih škola od kojih 95 posto koristi javnolinijski prijevoz. I ta djeca su iz cijele Hrvatske i to praktički znači da bi svako selo u Hrvatskoj trebalo imati prijevoz do škole. Znamo da postoje đački domovi u kojima žive djeca iz najudaljenijih mjesta, ali ova djeca koja još uvijek žive u svojim mjestima koja su u rubnim dijelovima - imaju problem. Model sufinanciranja prijevoza učenika bio je zamišljen da pomogne učenicima da lakše i jeftinije dođu do škole. On se nažalost pokazao neučinkovitim zato što pomaže većini djece, ali postoji jedan manji dio djece koja su jako ugrožena. To su djeca na rubnim dijelovima županija i općina jer je autobusnim linijama financijski neisplativo zbog njih nekoliko puta dnevno voziti u ta mjesta - ustvrdio je Meštrović.
Ističe kako bi se i županije trebale aktivnije uključiti u rješavanje te problematike.
- Nažalost, županije su predugo čekale, počela je školska godina, a mi nemamo osiguran prijevoz. To znači da stvarno sutra prijevoznik može reći da mu se ta linija ne isplati, on više neće voziti, od ministarstva se neće potraživati novac, a to dijete ostaje bez praktički ikakve alternative. Ili će se seliti, u veće mjesto ili drugu državu, to sad ovisi o roditeljima. Mi tome svjedočimo već 20 godina, to je rezultat nerazumijevanja županija da trebaju djelovati - naglašava Meštrović.
O cjelodnevnoj nastavi
U javnosti se raspravlja o reformi školstva u smjeru uvođenju cjelodnevne nastave. Uvjeta za to u svim školama još nema.
- Uvjeta nema, 60 posto škola je u dvije smjene, a jedna smjena je preduvjet da se uvede cjelodnevna nastava. Ono čega sad ima, a dosad nije bilo, je novac. Sredstva iz MPO-a, javni poziv će ići na jesen svim osnivačima kako bi se škole nadogradile i sva djeca mogla biti u jednoj smjeni kako bi se moglo razgovarati o cjelodnevnoj nastavi. Model se izrađuje, pri kraju je, iduće godine idemo s pilotom, imamo sredstava Svjetske banke - rekao je Paljak.
O prehrani u školama
Na pitanje razmišlja li se, u sklopu reforme školstva, i o tome da djeca imaju besplatan obrok u školi, državni tajnik Paljak je odgovorio potvrdno.
- Koncepcija cjelodnevne nastave podrazumijeva ne jedan, već dva obroka koja će biti besplatni za djecu. Za to treba prilagoditi i sustav i kuhinje i blagovaonice. Taj poziv će to podrazumijevati. Opcija besplatnog obroka već i sad postoji za one najugroženije, koji su u riziku od siromaštva po bilo kojoj osnovi, postoje i sredstva iz ISF-a, tu se pridružuju i sredstva mnogih osnivača iz njihovih proračuna da toj djeci osiguraju besplatnu prehranu - izjavio je Paljak za HRT.
O promjenama na državnoj maturi
Paljak je najavio i neke promjene u državnoj maturi.
- Matura ide dalje, ove smo je godine dobro uspjeli provesti. Najveća će promjena biti iz hrvatskoga jezika, za koji će od sad ispit biti jedinstven, odnosno na jednoj razini, a esej će ponovno biti uvjet prolaznosti na državnoj maturi - objašnjava Paljak.