ZAGREB - Dugoočekivani i najavljivani rebalans proračuna, barem za ekonomiste, mogao bi donijeti još jedno razočaranje jer Vlada ne samo da nije uspjela smanjiti rashode već će ih povećati, a to znači daljnji rast zaduživanja. Prema dostupnim informacijama Vlada je još jednom odustala od svih ambicioznijih mjera i iznova potvrdila da nema snage provesti promjene.
Očekuju se tek sitne mjere kratkog dometa, poput prodaje državnih udjela u poduzećima, ali time se neće izbjeći daljnje povećanje deficita, što je najlošije rješenje. Umjesto 2,5 posto BDP-a, koliko je bilo planirano, neslužbene informacije govore da bi deficit mogao iznositi oko tri posto.
I optimisti izgubili nadu
Tako će barem stajati na papiru, ali pojedini ekonomisti strahuju da bi u stvarnosti mogao biti i dvostruko veći, dakle šest posto BDP-a. Malo je tko iznenađen ovakvim ishodom višetjednog vijećenja što učiniti, ali svi oni koji su očekivali neke pomake sada su konačno izgubili nadu da će se u mandatu premijerke Jadranke Kosor napraviti ikakav pomak.
- Koalicijska Vlada previše se bavi sama sobom, nitko ne želi izgubiti podršku birača i prikovani smo za status quo. Vlada se nije bavila argumentacijom mjera koje želi donijeti, kao što to čini veći broj europskih političara koji su prepoznali važnost fiskalne konsolidacije. Posljedica takvog pristupa je da raznorazne interesne skupine uspijevaju blokirati svaku promjenu - rekao je jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman.
Vlada bez podrške
Još prije nekoliko tjedana ministar financija Ivan Šuker dao je naznačiti da se ne mogu očekivati velike promjene, te da bi bilo poželjno barem zamrzavanje rashoda na ovoj razini.
Za njihovo smanjivanje, rekla je i premijerka, Vlada nema podršku. Od rezanja rashoda za većinu političara prihvatljivije je rješenje bilo povećanje prihoda, poput poreza na banke ili PDV-a, ali tome su se se usprotivile ne samo pojedine interesne skupine nego i mnogi ekonomisti.
- Dobro je što je Vlada odustala od povećanja poreza jer bi to negativno utjecalo na ukupno gospodarstvo budući da bi ga dodatno financijski opteretilo i ponovno narušilo stabilnost uvjeta poslovanja - smatra Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i članica savjetničkog tima premijerke Kosor.
Iako ulogu savjetnice premijerke shvaća kao i svaki drugi posao ekonomista, da ponudi ekonomske savjete, Švaljek uvažava činjenicu da njihova provedba ovisi o političkom kontekstu.
- Proračun je kao veliki brod koji se nagnuo na jednu stranu. Uspjeh je već ispraviti ga, a kamoli okrenuti u drugom smjeru - slikovito objašnjava premijerkina savjetnica.
No, vraćanje broda na pravi smjer očito će potrajati. Kada značajnije promjene nije donio rebalans, još je teže to očekivati od predizbornog proračuna, predviđenog za prosinac. Nemogućnost provođenja reformi i samo povećanje proračunskog deficita vjerojatno u kratkom roku neće donijeti vidljivije negativne posljedice.
Novo povećanje duga
U studenom se očekuje novi val zaduživanja i čini se da ministar Šuker neće imati većih problema s pribavljanjem novca. Ako ništa drugo, domaće banke koje su izbjegle novi porezni udar sa zadovoljstvom će mu posuditi novac. Međutim, to znači daljnje povećenje javnog duga koji je već ušao u opasnu zonu. Prije ili kasnije ulagači će se zapitati je li hrvatska Vlada doista pouzdan klijent kojem se isplati posuditi novac. Taj grčki scenarij, koji načelno svi žele izbjeći, očito se čeka da bi konačno pokrenuo promjene.
1. Državna potrošnja i dalje će rasti jer Vlada nije učinila ništa na smanjenju rashoda
2. Vlada će morati dignuti nove kredite
3. Narast će javni dug jer će se samo novim kreditima moći financirati deficit proračuna
Zašto Kosor uopće ima ekonomske savjetnike?
Kada je prije četiri mjeseca predstavila Program gospodarskog oporavka, unatoč nekolicini skeptika, premijerka Jadranka Kosor uživala je podršku stručne i šire javnost. Autori programa, četiri njezina savjetnika, bili su posve suglasni što treba učiniti, ne samo da bi se osigurala dugoročna stabilnost javnih financija, već i povećala konkurentnost nacionalne ekonomije. No, vrlo brzo postalo je jasno da se program razvodnjava, kao i uloga savjetnika.
Iako je cilj Programa bilo porezno rasterećenje, to je brzo zaboravljeno i u Vladi se počelo licitirati s povećanjem raznih poreza, uključujući porez na banke. Na toj točki razišli su se i premijekini savjetnici. Dok se Željko Lovrinčević priklonio tom rješenju, vjerujući da je to uvjet za rezanje rashoda i smanjenje deficita, Borislav Škegro i Sandra Švaljek odlučno su stali protiv povećanja poreza. Sada kada je jasno da za provedbu Program gospodarskog oporavka više nema vremena ni volje, postavlja se pitanje na što se svodi uloga savjetničkog tima. Najangažiraniji i čini se već pomalo isfrustrirani Lovrinčević poručio je premijerki kroz medije da će napustiti tu dužnost ukoliko vlada donese kozmetički rebalans proračuna. Taj ishod, čini se, ostali članovi tima uzimaju manje k srcu.
Sandra Švaljek podsjeća da nitko od njih i nije formalno imenovan, pa nemaju ni što napustiti.
A ekonomski savjet svakom je uvijek spremna dati. Bez obzira na nerijetko različita mišljenja ekonomista, sada je jasno da su se s neuspjehom Programa istrošila i velika očekivanja od uloge ekonomskih savjetnika premijerke Kosor. ( M. Klepo)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....