Naime, do 1. srpnja 2013., kada bi Hrvatska trebala ući u Europsku Uniju, HŽ bi trebao biti pripremljen za liberalizaciju željezničkog tržišta. To praktički znači da će strani operateri željezničkog prometa moći preuzeti promet u Hrvatskoj, ali i obrnuto. Ako restrukturiranje ne bude provedeno, Hrvatske se željeznice jednostavno neće moći suprotstaviti stranoj konkurenciji niti konkurirati na stranim tržištima.
Zadatak nove Uprave
Obimni plan restrukturiranja provest će nova Uprava HŽ Holdinga kojoj bi, prema najnovijim informacijama, na čelu trebao biti Milan Stojanović, vlasnik i direktor sisačke tvrtke Siscia i član gospodarskog savjeta predsjednika Josipovića. Jedan od zadataka nove Uprave bit će i rješavanje pitanja 14 tvrtki kćeri koje su raspoređene u HŽ Putničkom prijevozu, HŽ Cargu, HŽ Infrastrukturi i i HŽ Vuči vlakova. U tim su tvrtkama zaposlena 4944 radnika. Prema službenim podacima HŽ-a, te su tvrtke u 11 mjeseci prošle godine otvarile gubitak od 94 milijuna kuna. Prije svega zahvaljujući tvrtki TŽV Gredelj koja je u tom razdoblju ostvarila gubitak od 85,8 milijuna kuna.
Upravo je na te tvrtke mislio ministar prometa Zlatko Komadina kada je rekao da je u HŽ-u zaposlen višak od 5000 radnika koji će biti otpušteni. Doduše, kako doznajemo, pod pritiskom premijera Milanovića ministar je tu izjavu povukao rekavši da je riječ o lapsusu te da je riječ o ljudima koji rade u tvrtkama izvan glavnog posla HŽ-a.
Te tvrtke bi, prema najavama, trebale biti privatizirane, čime bi broj zaposlenih u HŽ-u pao sa sadašnjih 17.500 na 12.500. Sindikati u željeznici, inače vrlo agresivni na svako spominjanje otkaza u HŽ-u, brzo su se složili s ministrovim prijedlogom jer se tim načinom ne diraju radna mjesta u osnovnoj djelatnosti HŽ-a. No, prema svim procjenama, u gore spomenute četiri tvrtke koje čine HŽ Holding postoji višak od oko 2500 ljudi. To praktički znači da bi u sljedećih godinu i pol iz sustava HŽ-a trebalo izaći oko 7500 radnika.
Otkazi i otpremnine
Dio njih bio bi otpušten s otpremninama, a dio kroz privatizaciju tvrtki kćeri. Zasad je teško reći koliko bi ljudi u HŽ-u dobilo otkaz s otpremninom. No, prema dostupnim informacijama, otpremnine bi prosječno iznosile oko 160 tisuća kuna neto. One se ne bi financirale iz proračuna nego bi Vlada sklopila aranžman sa Svjetskom bankom o kreditu kojim bi se financiralo restrukturiranje HŽ-a. U posljednjih 11 godina država je u HŽ ulupala oko 30 milijardi kuna. Lanjskih 1,94 milijarde kuna zadnji je deveteroznamenkasti iznos koji je iz proračuna uplaćen u tu tvrtku. Rezultat: sigurnost željezničkog prometa sve je katastrofalnija, a o produktivnosti dovoljno govori podatak da je čak 83 posto tog novca odlazilo na plaće!
Drugim riječima, svaki je građanin godišnje od prihoda u proračun dao oko 500 kuna za HŽ, a vlakovi, pruge i kolodvori izgledaju, slažu se sada već i neki sindikati i Uprava HŽ-a, kao 1947. godine.